Preimenovanje ulica u Zagrebu

NEMA ULICE ZA LOLU RIBARA Hasanbegović predlagaču: ‘Imam osjećaj da ste čitali podnesak SUBNOR-a’

Zlatko Crnčec

Foto Patrik Maček / PIXSELL

Foto Patrik Maček / PIXSELL

Petek i Rada Borić (Nova ljevica) optužili su Hasanbegovića da je prijedlog o ulici Crvena armije i Aleksandra Rankovića "došao iz njegove kuhinje" kako bi se ridikulizirala rasprava o prijedlozima Naprijed Hrvatske



Nakon što je prošlo ljeta desna koalicija promijenila ime Trga maršala Tita, ljevica u Skupštini Grada Zagreba predložila je puno obimniji zahvat za promjenu imena gradskih topnima.


Pa je tako danas skupštinski Odbor za imenovanje ulica, trgova i naselja raspravio i većinom glasova odbio prijedlog zastupnika stranke Naprijed Hrvatska Renata Peteka da se ukinu ulice Ljudevita Farkaša Vukotinovića, Josipa Hatza i Josipa Žerjavića koje se nastavljaju jedna na drugu, te da se cijeli potez nazove Ulicom 8. Svibnja 1945. – što je dan na koji su partizanske jedinice ušle u Zagreb. Petek je predložio i da se dio ulice Trnsko preimenuje u Ulicu X zagrebačkog korpusa, a park u kojem je bista Ive Lole Ribara dobije njegovo ime.


– Ivo Lola Ribar je jedan od simbola borbe protiv fašizma. Bio je sekretar Centralnog komiteta KPJ i jedan od najbližih suradnika Josipa Broja Tita. Nije sudjelovao u zločinima koji su počinjeni poslije drugog svjetskog rata. On je osoba koja je posebno stradala u preimenovanju ulica početkom devedesetih jer su se dotad po njemu nazivale škole, a bila su postavljana i njegova poprsja, rekao je Petek dodajući da se Ribar zauzimao za mir i nenasilje, te da je bio dio “idejnog pacifističkog pokreta”. Dodao je i da je X zagrebački korpus imao “ogromnu ulogu u borbi protiv fašizma na širem zagrebačkom području i 9. svibnja 1945. umarširao u oslobođeni grad”.




Hasanbegović je rekao da ga Petekovo izlaganje podsjeća na “časove historije koje su svi učenici moje generacije morali slušati u školama kroz predavanja općinskog SUBNOR-a ili oficire iz obližnjeg garnizona JNA”.


– Vaša je argumentacija ispod svake ispod svake akademske i povijesne razine. Imam osjećaj kao da ste čitali podnesak SUBNOR-a Općine Črnomerec iz 1978., a ne zastupnika jedne političke stranke u parlamentarnoj demokraciji 2018., rekao je Hasanbegović.


Raspravljalo se i o prijedlogu da Zagreb dobije ulice Crvene Armije i Aleksandra Rankovića. Dosad nepoznata Antifašistička inicijativa Hrvatske, čiji se predstavnik nije pojavio sjednici, smatra da je Ranković bio “svijetli lik revolucionara i tokom dve decenije najbliži suradnik druga Tita”, te da je njegovo uklanjanje “bilo dio Titove taktike djelomičnog udovoljavanja buržoasko nacionalističkim snagama kako bi one mogle biti prepoznate i nekoliko godina kasnije uklonjene”.


Petek i Rada Borić (Nova ljevica) optužili su Hasanbegovića da je ovaj prijedlog “došao iz njegove kuhinje” kako bi se ridikulizirala rasprava o prijedlozima Naprijed Hrvatske.


Hasanbegović je odbacio ove optužbe rekavši da je prijedlog Antifašističke inicijative stavio na dnevni red jer je bio kompatibilan s Petekovom inicijativama, te da Ranković i danas ima ploču u Zagrebu.


Odluka da Ranković i Crvena Armija ne dobiju ulice bila je jednoglasna.