Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 27° 1
Sutra: 24° 27° 2
26. svibnja 2018.
Promišljaju budućnost

NE VJERUJU POLITICI Osmaši na testiranju društvenih znanja poslali poruku koja treba zabrinuti političare

Pokazalo se da su nam djeca svjesna demokratskih vrijednosti i znaju što je dobro, a što loše za demokraciju / Foto Marko GRACIN
Pokazalo se da su nam djeca svjesna demokratskih vrijednosti i znaju što je dobro, a što loše za demokraciju / Foto Marko GRACIN
Autor:
Objavljeno: 13. studeni 2017. u 18:25 2017-11-13T18:25:05+01:00

Povjerenje u nacionalnu vladu u Finskoj iskazuje čak 82 posto osmaša, a kod nas samo 42. Povjerenje u Sabor još je skromnije – Saboru vjeruje tek 37 posto hrvatskih osmaša

ZAGREB - Politička previranja u zadnjih nekoliko godina itekako imaju utjecaja na stavove djece i mladih: povjerenje hrvatskih tinejdžera u vladu, parlament i političke stranke danas je izuzetno nisko, njihova je spremnost da izađu na izbore kad postanu punoljetni u porastu, a sve su svjesniji da prosvjedom mogu izraziti neslaganje s politikom i tako na nju djelovati. Prema rezultatima Međunarodnog istraživanja građanskog odgoja i obrazovanja ICCS 2016, osmaši u hrvatskim školama dvostruko manje vjeruju u političke institucije od svojih vršnjaka u Švedskoj ili Finskoj. Povjerenje u nacionalnu vladu u Finskoj iskazuje čak 82 posto osmaša, a kod nas samo 42, dok je međunarodni prosjek 67 posto. Povjerenje u Sabor još je skromnije – za razliku od švedskih učenika, gdje povjerenja u parlament ima njih 79 posto, kod nas Saboru vjeruje tek 37 posto osmaša. Vjere u političke stranke ima 27 posto 15-godišnjaka, dok je u Finskoj takvih 66 posto.

Djeca u školama, potvrđuje istraživanje, često imaju prilike izraziti svoje mišljenje i diskutirati o aktualnim političkim događajima, ali većina vrlo rijetko ili gotovo nikad samostalno ne otvara takve teme.

Visoko povjerenje

Naša su djeca izrazito neaktivna na društvenim mrežama kad je riječ o politici: za razliku od vršnjaka iz drugih europskih država, koji to mnogo češće čine, svega tri posto naših osmaša izjavljuje kako jednom tjedno ili češće sudjeluju u internetskim raspravama na tu temu ili podijele neki sadržaj vezan uz političke ili društvene aktualnosti.

U prosjeku je svaki drugi osmaš spreman sudjelovati na nacionalnim izborima, nešto više, 57 posto, ima interes za glasovanje na lokalnim izborima, a 36 posto za EU izbore. Samo 35 posto očekuje da će se informirati o kandidatima, a 65 posto oslonit će se na mišljenje roditelja, prijatelja ili druge izvore upitne vjerodostojnosti. Općenito, naši školarci iskazuju razinu povjerenja u ljude iznad prosjeka, visokih 58 posto, dok medijima vjeruje njih 53,6 posto. Veću razinu građanskih znanja pokazale su djevojčice, dok su dječaci spremni upustiti se u svijet politike. Voditelji istraživanja zapazili su zanimljivu koincidenciju – što je netko postigao bolje rezultate na testu, manje su šanse da se osobno politički aktivira...

Pokazalo se da su nam djeca svjesna demokratskih vrijednosti i znaju što je dobro, a što loše za demokraciju. Tako su u većini svjesni da je loše ako jedna tvrtka posjeduje sve novine u zemlji, znaju odgovor na pitanje zbog čega i ministar mora platiti kaznu zbog prebrze vožnje, jasno im je koji su mehanizmi kojima se može spriječiti zloupotreba moći političkih vođa, a njih 60 posto smatra da je pravo na prosvjed dobro za demokraciju. U posljednjem istraživanju iz 2013. godine, važnosti prosvjeda bilo je svjesno bitno manje djece, pa stručnjaci zaključuju da su građanski prosvjedi u posljednjim godinama podiglu svijest učenika da je takvo iskazivanje mišljenja građana pozitivno za demokraciju.

Treba dalje raditi

U pogledu budućnosti, djeca u Hrvatskoj izrazito su optimistična i vjeruju u svoja postignuća u životu. Najvećom prijetnjom smatraju terorizam (visokih 93 posto smatra da je to najveća prijetnja budućnosti), dok je prosjek istraživanja 65 posto. Oko 70 posto osmaša prijetnjom smatra i zarazne bolesti, a nakon toga klimatske promjene.

Iako većina nema građanski odgoj u školi, za razliku od Rijeke i još nekolicine gradova koji namjeravaju preuzeti uspješni riječki model, građanskim znanjima i stavovima hrvatski su se učenici pokazali iznadprosječnima u odnosu na 24 zemlje Europe i svijeta. Na ljestvici poretka prva je Danska, zatim Kineski Tajpej, Švedska, Finska i Norveška. Mi smo u gornjoj polovici, odmah iza Slovenije, ali imamo rezultat bolji od susjedne Italije i niza drugih europskih zemlja.

Na temelju ovakvih rezultata ne bismo se smjeli uljuljkati, smatra Vedrana Spajić-Vrkaš, profesorica Filozofskog fakulteta u Zagrebu koja se već desetljećima aktivno bori za uvođenje građanskog odgoja u hrvatske škole.

– S obzirom na to a stabilne demokracije imaju najbolji rezultat, moramo biti zadovoljni znanjima naše djece, ali trebamo raditi i dalje. To je posao politike, o njima ovisi hoćemo li idućih 20 godina uvoditi građanski odgoj na mala vrata, ili ćemo ga »mainstreamati« – kaže Spajić-Vrkaš.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka