Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
23. listopada 2019.
Sve veći pritisci državnog vrha

NATAŠA NOVAKOVIĆ: Plenkovićev zahtjev ne pije vodu! Nemam nikakve veze s Todorićem

Foto D. Kovačević
Foto D. Kovačević
Autor:
Objavljeno: 9. lipanj 2019. u 16:38 2019-06-09T16:38:00+02:00

Između ostaloga razmišljala sam i o ostavci. Vjerojatno pod utjecajem višetjednog stresa i utjecaja više događaja koji su se dogodili u kratkom roku. Ti događaji su definitivno ostavili traga i u jednom trenutku sam doista mislila da naprosto ne vidim što mi sve ovo u životu treba i da odem

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa ponovno je aktualna politička tema. Prošloga tjedna predsjednik Vlade Andrej Plenković zatražio je izuzeće predsjednice Povjerenstva Nataše Novaković jer smatra da je kao bivša zaposlenica HUP-a u sukobu interesa u njegovu predmetu koji se tiče afere hotmail, odnosno nastanka Lex Agrokora i to zato što je Ivica Todorić bio počasni predsjednik, a Agrokor jedan od najvećih financijera HUP-a.
Ovoga tjedna trebala je biti održana, pa je odgođena za sljedeći tjedan, sjednica saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav na kojoj se, na prijedlog Peđe Grbina, trebalo odlučiti koje tijelo je nadležno odlučivati o izuzeću Novaković.

Prošloga tjedna na pitanje novinara razmišljate li ostavci kazali ste »razmišljam ja o svemu ovih dana«. Dakle, jeste li razmišljali i o ostavci, ako jeste zašto?

- Između ostaloga razmišljala sam i o ostavci. Vjerojatno pod utjecajem višetjednog stresa i utjecaja više događaja koji su se dogodili u vrlo kratkom roku. Ti događaji su definitivno ostavili traga i u jednom trenutku sam doista mislila da naprosto ne vidim što mi sve ovo u životu treba i da odem.

Je li se u ovih tjedan dana nešto promijenilo?

- Odmorila sam se. Osim toga, to su bili doista trenutci u kojima sam se pitala trebam li ostati. Ništa posebno se nije promijenilo. Ne odustajem baš tako lako, ponekad i na vlastitu štetu. S druge strane, nisam još završila s poslom ovdje, u Povjerenstvu i mislim da još mnogo toga možemo napraviti, a mislim i da si ne smijem dopustiti da me ovakvi potezi izbace iz takta.
Premijer otežava rad

Rekli ste da ste u tim razmišljanjima sebi postavili pitanje »što mi sve ovo treba«. Što je to »sve ovo«?

- »Sve ovo« je ono što se događa posljednjih otprilike mjesec dana. Dakle, nekakve odluke upravnih sudova koje su mi moram priznati dvojbene, iako naravno svaki sud ima pravo donositi odluke kakve smatra da su u redu. Međutim, nakon višegodišnje prakse ide se u nekom novom smjeru. Zatim, nadležni ministar (Lovro Kuščević, ministar uprave, op. a.) kaže da će novim Zakonom o sprječavanju sukoba interesa spriječiti samovolju Povjerenstva koje se više neće baviti trivijalnostima. Iz toga jedino mogu iščitati da će smanjiti neke ovlasti Povjerenstva, pa se postavlja pitanje i čemu tijelo ako će imati smanjene ovlasti. U »Večernjem listu« je objavljen članak u kojem se navodi da Ustavni sud razmatra mogućnost ukidanja odluke u slučaju Tomislava Karamarka, ta je odluka izravno vezana uz načela obnašanja dužnosti. A postupci vezani uz načela obnašanja dužnosti su obilježili proteklu godinu. To su postupci u predmetu bivše potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva Martine Dalić, ministra financija Zdravka Marića, predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, bivšeg predsjednika Hrvatskog sabora Bože Petrova. Ako Ustavni sud ukine tu presudu i u tom kontekstu ospori pokretanje postupka vezanog uz načela obnašanja dužnosti, ako Upravni sud s druge strane tvrdi da dužnosnici nama ne moraju dostavljati dokumentaciju i da mi onda moramo samo zatvoriti spis, donese li se zakon koji će biti lošiji od sadašnjeg, pitanje je gdje naći prostora da ovo tijelo ostane kakvo je bilo i da i dalje radi svoj posao. To je to »sve ovo« što se dogodilo, a dogodilo se u nekoliko tjedana.

Prošloga tjedna Povjerenstvo je zastalo u predmetu protiv premijera Andreja Plenkovića, također zbog moguće povrede načela obnašanja dužnosti, i to zato što je on zatražio Vaše izuzeće. Izvjestitelj u tom predmetu Davorin Ivanjek je kazao da je to zloporaba procesnih prava, ali Plenković je povukao potez na koji ima pravo. Taj potez možda politički nije najmudriji, ali Povjerenstvo ne može ulaziti u procjenu njegovih političkih poteza. Na traženje izuzeća ima pravo, iako je to mogao napraviti i ranije, nije morao čekati do dan uoči sjednice.

- Činjenica da sam radila u Hrvatskoj udruzi poslodavaca bila je poznata i prije, bila je poznata i u trenutku moga izbora. Istaknula bih da je Hrvatska udruga poslodavaca podržala zakon koji je u javnosti poznat kao Lex Agrokor. Činjenica je i da HUP ima pet-šest tisuća članova, Agrokor je bio jedan od njih i na sve te činjenice koje je premijer Plenković iznio u svom zahtjevu ću se osvrnuti u mom očitovanju, a rekla bih da ne piju vodu. Međutim, o tome ja neću odlučivati. Mislim da je kolega Ivanjek mislio na vrijeme dostavljanja zahtjeva, dakle dan prije sjednice, a premijer je imao šest mjeseci da to zatraži i dolazimo do pitanja zašto se čeka zadnji čas. Postavlja se i pitanje, ali to nije pitanje za Povjerenstvo, kakvu poruku kao lider države šalje.

Rečeno je da je premijer tim svojim potezom otežao rad Povjerenstva.

- Sigurno otežava. Izuzeće čelnika je nešto što je pravna praznina. Zakon o općem upravnom postupku propisuje da odluku o izuzeću čelnika, u slučaju da ne postoji drugostupanjsko tijelo, donosi tijelo koje je zaduženo za nadzor Povjerenstva, a ono u našem slučaju nije definirano. To tijelo može biti neki saborski Odbor, a tijelo koje je zaduženo za nadzor našeg rada po pitanju primjene prava je Upravni sud. Jednoznačnog mišljenja nema, a nema ni rokova za odlučivanje, nema ničega. To nam svakako otežava rad.
Pritisak politike

Postoji mogućnost vlastitog izuzeća i otvaranje mogućnosti da preostala četiri člana Povjerenstva donesu odluku.

- Ne bih si mogla ni kao pravnik ni kao osoba dopustiti da se izuzmem iz nečega što je toliko bizarno. Ne bih mogla prihvatiti da se izuzimam zbog nečega što je obrazloženo kako je obrazloženo u zahtjevu premijera, a prethodno i u slučaju Martine Dalić. Ne osjećam ni najmanju poveznicu ni s Agrokorom, ni s Ivicom Todorićem, ni s osobom dužnosnika.

Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić je kazao da bi po njegovom mišljenju o izuzeću mogla odlučiti preostala četiri člana Povjerenstva, a strana nezadovoljna odlukom mogla bi pokrenuti tužbu na Upravnom sudu.

- Gospodin Bačić nije pravnik, vjerojatno nije upoznat sa Zakonom o općem upravnom postupku. Jasno je da četiri preostala člana nisu oni koji nadziru rad Povjerenstva.

Dakle, ili Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove Hrvatskog sabora ili Upravni sud.

- Ili možda Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Mi ćemo se svakako obratiti Saboru, bit će mu dostavljeno i moje očitovanje, pa neka Sabor to stavi na Odbor za kojega smatra da je nadležan.

Je li Povjerenstvo pod pritiskom? Iz prvih odgovora bi se reklo da jest.

- Povjerenstvo jest pod pritiskom već neko vrijeme.

Koje vrijeme? Od svibnja prošle godine kada je do javnosti dopro tadašnji nacrt prijedloga zakona o sprječavanju sukoba interesa prema kojem bi Povjerenstvu od svih poslova ostala praktički samo provjera imovinskih kartica?

- To dolazi na refule. Pritisak se povećava i smanjuje, što vjerojatno ovisi o predmetima kojima se bavimo. U posljednje vrijeme imali smo više predmeta koji su otvoreni povodom saznanja o nekim aferama. U posljednjih mjesec dana otvoreni su predmeti o tri ministra, i na temelju medijskih napisa, i u takvoj situaciji najednom postajemo trivijalni.
Vlada ne da dokumentaciju

Suočava li se Povjerenstvo s nekim drugim problemima? Mislim primjerice na nedostavljanje dokumentacije, a to se dogodilo u predmetu Bandića, to se događa i u slučaju putovanja dužnosnika HDZ-a u Finsku na sastanak Europske pučke stranke Vladinim zrakoplovom. Nedavno je članica Povjerenstva u prošlom sazivu Branka Lukačević Gregić kazala da je svojedobno Karamarko donosio kutije i kutije dokumenata.

- Tada nisam bila u Povjerenstvu, ali činjenica je da je donio svu dokumentaciju i zato je predmet bio brzo riješen. S druge strane, mi smo u predmetu Bandića donijeli odluku o pokretanju postupka zato što 16 mjeseci nije dostavio dokumentaciju, a u zakonu piše da su nam dokumentaciju dužni dostaviti »bez odgode«. Dan nakon što smo pokrenuli postupak protiv Bandića zbog povrede načela obnašanja dužnosti dobili smo kompletnu dokumentaciju. U maloprije spomenutoj nedavnoj presudi Upravnog suda, a koja se tiče upravo ovog Bandićevog slučaja, je sudac naveo da Povjerenstvo, ako mu se ne dostave dokumenti treba rješavati predmete na temelju onoga što imamo. Dakle, mi nekome pošaljemo dopis, tražimo dokumente, oni nam ne odgovore, ne dostave dokumente i mi praktički zatvaramo predmet. U slučaju Finske se već šest mjeseci dopisujemo s Vladom i više ministarstava, dobili smo više očitovanja, uključujući i očitovanje Vlade u kojem nas se pita što će nam dokumentacija. Nakon šest mjeseci nemamo niti jedan prilog uz očitovanja, ni od Vlade ni od ministarstava.

Što znači »ni jedan prilog« - niti jedan putni nalog, zrakoplovna karta?

- Nemamo ništa, ni popis osoba koje su bile u avionu.

Do kada ćete čekati s tim predmetom?

- Postoji presuda Upravnog suda, koja nije pravomoćna i na koju smo se žalili, koja kaže da ne bismo smjeli pokretati postupak i tražiti dokumentaciju. No, na temelju tog predmeta protiv Bandića zbog nedostavljanja dokumentacije mi bismo išli prema pokretanju postupka protiv čelnika tijela.

Dakle, protiv Andreja Plenkovića.

- I protiv čelnika više ministarstava. Moramo biti oprezni jer postoji ta odluka Upravnog suda, doduše nepravomoćna..

Bi li bilo dobro da se u izmjenama zakona to »bez odgode« zamijeni konkretnim rokom?

- Možda bi bilo bolje da je definiran fiksni rok. Postojale su i tendencije da se propiše sankcija za nedostavljanje dokumentacije, ali i u tom slučaju dužnosnik može razmatrati je li mu isplativije platiti kaznu ili nedostaviti dokumentaciju.
Prijava je sve više

U svom zahtjevu premijer Plenković nije samo zatražio Vaše izuzeće nego se pozvao i na Pravilnik o radu Povjerenstva i naveo da se sjednice ne mogu sazivati zbog tog članka 5. Zakona koji definira načela obnašanja dužnosti. Znači li to da se uopće ne mogu voditi postupci na temelju tog članka?

- Ne. U navedenom članku Pravilnika navodi se zakonska sintagma »u postupcima odlučivanja o sukobu interesa«, a koja podrazumijeva sve postupke u kojima se utvrđuju povrede odredbi Zakona o sprječavanju sukoba interesa, pa tako i povrede načela djelovanja iz članka 5. Isto tako se u presudi Upravnog suda navodi da se o načelima ne mogu voditi postupci zato što nisu predviđene sankcije. Sankcije nisu predviđene ni za sukob interesa, a Povjerenstvo je za odlučivanje o sukobu interesa, zakon je o sprječavanju sukoba interesa. To je li predviđena sankcija ili nije nema nikakve veze s time može li se voditi postupak ili ne može.

Sankcija je zapravo sama odluka Povjerenstva da je netko narušio načela obnašanja dužnosti ili da je u sukobu interesa. To je neka vrsta sramoćenja.

- Takvom odlukom Povjerenstvo kaže da je nešto napravljeno dobro ili nije napravljeno dobro. Poanta je u tome da javnost to zna. To je deklaratorna odluka, ali dužnosnike više smetaju takve odluke nego neke povrede na temelju kojih im se izriče administrativna sankcija i uskrata dijela plaće.

Povjerenstvo je bazično zamišljeno kao preventivno, antikorupcijsko tijelo. Dužnosnici imaju za sebe zgodan mehanizam traženja mišljenja. Pretpostavljam da ga danas traže češće nego 2013. ili 2014. kada je Povjerenstvo počelo raditi po sadašnjem zakonu.

- Dajemo dosta mišljenja, prošle godine smo tri puta dali i smjernice. Održavamo edukacije po županijama. Povjerenstvo je poslalo u rujnu prošle godine dopise Vladi i Saboru s idejom održavanja okruglih stolova. S obzirom da se radi novi zakon bilo nam je bitno da kažemo koje su naše ideje, da čujemo od njih što je problematično. Možda mi nešto ne vidimo, možda oni nešto ne vide. Vlada nam nikada nije odgovorila, Sabor nam je odgovorio prije dva mjeseca, ali još nismo ništa dogovorili. Mišljenja dužnosnicima uvijek dajemo u roku, i prije isteka roka ako im je hitno, dajemo usmene savjete, smjernice, održavamo edukacije.

Vratimo se na pritisak, ali iz drugoga kuta. Dojam je da se Povjerenstvo u javnosti doživljava kao organ kaznenog progona, neka vrsta ćudoredne policije za dužnosnike. Njima nitko ništa ne može, Povjerenstvo je posljednje utočište, pa neka ih ono kazni. Na prošlotjednoj sjednici razmatrana je prijava protiv premijera, postupak neće biti otvoren, a prijavitelj je tražio da raskrinkate cosa nostru u Hrvatskoj. S takvim bi se zahtjevom trebao obratiti USKOK-u ili DORH-u.

- Mi nismo tijelo kaznenog progona. Vjerujem da ljudi i nisu svjesni koliko su naše ovlasti male. Međutim, dešava se da mnogi predmeti završavaju kod nas i taj određeni pritisak postoji. Nije to možda pritisak javnosti nego pritisak broja predmeta koji pristižu. Možda su ljudi revoltirani, možda je to i politički moment, ali činjenica je da imamo sve veći broj prijava pogotovo prema visokim dužnosnicima. Mediji prate rad Povjerenstva, uvijek taj moment pritiska postoji, ali mediji su nam i korisni. Jasno je da neke informacije saznajemo iz medija.
Odluka nema u kampanji

Dojam je da je veći interes medija za rad Povjerenstva nego za neka suđenja nekadašnjim visokim dužnosnicima.

- To ne znam objasniti, možda bi to netko iz medija znao. Činjenica jest da je interes medija za rad Povjerenstva velik. Možda su zanimljive osobe koje su nam stranke.

Znate li što je s novim zakonom? Poznat je historijat - što je doprlo do javnosti u svibnju prošle godine, zatim je nešto bitno drugačije prošloga ljeta bilo na javnom savjetovanju, nakon toga je ministar Kuščević najavio da će novi zakon biti usvojen do kraja prošle godine, nedavno je najavio da će biti usvojen u lipnju ove godine.

- Ono što u Ministarstvu uprave neformalno govore jest to da je zakon gotov i da će biti upućen na Vladu kada Vlada o tome odluči. Je li zakon dobar ili loš ne znam. Poznata mi je verzija koja je bila na javnom savjetovanju u kolovozu prošle godine. Ona je imala neka dobra, ali i dosta loših rješenja. Na taj prijedlog smo dali brojne primjedbe koje nisu usvojene i naš je stav da je bolje ostaviti zakon kakav jest nego ga mijenjati kako bi se nešto mijenjalo i to na gore.
Prije nekoliko dana u Zagrebu su bili predstavnici agencije UN-a za borbu protiv korupcije, sastali su se, između ostalog i s predstavnicima Ministarstva uprave koji su rekli da je zakon gotov i da će najviše izmjena doživjeti odredba o načelima obnašanja dužnosti, članak 5., ali nije rečeno u kojem smjeru.

Doživljavate li Povjerenstvo kao sredstvo političkih obračuna među dužnosnicima?

- Toga ima dosta na lokalnoj razini. Mi ćemo sve istražiti, a ako prijava nije osnovana nećemo pokrenuti postupak. Svjesni smo toga da se naš rad može instrumentalizirati. U vrijeme izborne kampanje nismo pokretali postupke protiv čelnika stranaka i osoba koje su bile na listi, smatramo da ne bi bilo dobro da zadiremo u politički kontekst.

Postoji protuargument koji kaže da je dobro da birači znaju koga biraju.

- Tek tada se otvara prostor za podmetanje u kampanji. Povjerenstvo niti u prijašnjem sazivu nije o dužnosnicima u kampanji odlučivalo za vrijeme kampanje. Mi u tom periodu pripremamo predmete, samo ih javno ne iznosimo.

Što očekujete od Sabora? Sjednica Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav je odgođena za sljedeći tjedan, time i prijedlog zaključka Peđe Grbina prema kojem bi se odlučilo da je Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove nadležan za odluku o vašem izuzeću.

- Nadamo se da neće biti zastoja i da će odlučiti o tome.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.