Svjetski dan izbjeglica

NASILJE NA GRANICAMA Policajci rabe šake, palice, elektrošokere i oružje

Boris Pavelić

Foto Denis LOVROVIĆ/Arhiva NL

Foto Denis LOVROVIĆ/Arhiva NL

Aktivisti su s konferencije za novinare poručili kako odgovor državnoj odluci da štiti granice treba biti njegovanje "kulture susreta, jer je ona najbolji lijek protiv predrasuda"



ZAGRBE Tjerajući izbjeglice od hrvatskih granica, hrvatski policajci oduzimaju ljudima vrijedne osobne stvari, tuku ih šakama, palicama i elektrošokerima, a koriste i oružje, izjavila je danas u Zagrebu Antonija Potočki, aktivistica nevladine udruge “Are you Syrious” (AYS), koja pomaže izbjeglicama u Hrvatskoj.


Potočki je to izjavila odgovarajući na pitanje tijekom konferencije za novinare koju je Koordinacija civilnih udruga za integraciju danas održala u povodu današnjeg Svjetskog dana izbjeglica, koji se obilježava 20. lipnja, kada su Ujedinjeni narodi 1951. usvojili Konvenciju o izbjeglicama.


– ‘AYS’ posjeduje jako mnogo svjedočanstava izbjeglica o nasilju policijskih službenika. Ono se događa svaki dan. To je nedopustivo – kazala je Potočki, upitana kakva su iskustva AYS-a o policijskome nasilju nad izbjeglicama.




Komentirala je i podatak koji je u ponedjeljak objavio Jutarnji list, da je u prvih pet mjeseci ove godine samo u Karlovačkoj županiji poginulo deset izbjeglica koji su pokušavali prijeći granicu, te da ih je troje teško ozlijeđeno dok su bježali od policije.


– Ne znamo koliko je ukupno izbjeglica poginulo na hrvatskim granicama. Javnost bi trebala biti svjesna ozbiljnosti situacije – kazala je Potočki. 


Aktivisti su s konferencije za novinare poručili kako odgovor državnoj odluci da štiti granice treba biti njegovanje “kulture susreta, jer je ona najbolji lijek protiv predrasuda”.


Osim Antonije Potočki, na konferenciji za novinare govorile s i Kristina Samardžić iz Isusovačke službe za izbjeglice, Valentina Zeljak Božović iz Rehabilitacijskog centra za stres i traumu te Lea Horvat iz Centra za mirovne studije. Zeljak Božović predložila je da se rok nakon kojega izbjeglica zbrinut u Hrvatskoj smije početi raditi snizi s devet na dva mjeseca.


Svoje su osobne priče predstavila i dva mlada Iračanina, Idriz i Muhamed, koji u Hrvatskoj čekaju odgovor na svoje zahtjeve za azilom.