Teško bi se moglo reći da su se žene u Hrvatskoj izborile za svoje mjesto u društvu, osobito kad je riječ o vodećim pozicijama u politici, gospodarstvu, znanosti … Iako nemamo dovoljno žena na izbornim listama, niti na vodećim pozicijama u kompanijama, i u Hrvatskoj postoje žene koje su se, suprotno stereotipima, izborile za visoke pozicije, a time i značajan društveni utjecaj.

Možda nemamo svoju Angelu Merkel, ali nam se i aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović našla negdje na polovini Forbesove liste najmoćnijih žena svijeta, a tu je i još nekoliko – doduše malobrojnih – primjera utjecajnih žena koje se danas mogu pohvaliti pozicijom moći. One »vedre i oblače« politikom, pravosuđem, znanošću, biznisom, a dokaz su da se žena može pozicionirati na samom vrhu, i to na mjestima koja su donedavno bila rezervirana isključivo za muškarce.

Foto Darko Jelinek

Visoki rejting

U ženskoj četvrtini aktualne Plenkovićeve vlade pozicijom moći u ovom času mogu se pohvaliti Martina Dalić, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta, i Blaženka Divjak, nova ministrica znanosti i obrazovanja. Dalić je desna ruka aktualnog premijera u gospodarskim pitanjima, od Ine i Agrokora do strategije gospodarskog rasta. Žena koja aktivno sudjeluje u rješavanju najkompleksnijeg hrvatskog problema – Agrokora – odavno se okušala u političkom i gospodarskom okruženju, prvenstveno u financijskim krugovima, a svojedobni raskid s HDZ-om nije joj ugrozio očito visoki rejting koji danas uživa u vodstvu vladajuće stranke. Uspješna Velikogoričanka u aktivnu je politiku ušla kao ministrica financija u vladi Jadranke Kosor, da bi s HDZ-om raskrstila u vrijeme Tomislava Karamarka, nezadovoljna za njene kriterije premlakom gospodarskom politikom.

Foto Darko Jelinek

Sudjelovala je u pregovorima o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, bila je savjetnica u MMF-u, analitičarka Privredne banke Zagreb, vodila Partner banku… Upravo činjenica da dolazi iz bankarskog sektora natovarila joj je na leđa teret sumnje u njenu neovisnost o partikularnim interesima bankarskih lobija, no upravo u takvu se neovisnost zaklinjala kad se nedavno branila od optužbi za sukob interesa. Članstvo njenog supruga u upravi Ine razlog je pokretanja postupka u Povjerenstvu za sprečavanje sukoba interesa, gdje je procijenjeno da Dalić nije na primjeren način upravljala situacijom potencijalnog sukoba interesa u kojem se zbog svog supruga nalazi.

Pokazala zube

Je li pozicija koju je ovih dana zauzela Blaženka Divjak pozicija moći tek će se vidjeti, jer je moguće da novoj ministrici, od koje se očekuje da rasplete čvor oko kurikularne reforme, ruke budu potpuno vezane.

Foto Davor Kovačević

U svakom slučaju, nova je ministrica u poziciji da povuče ključne poteze koji će reformski brod skrenuti u pravom smjeru, ili da ga ostavi da se do kraja potopi. Blaženka Divjak glasi za »fajtericu« koja ne odustaje olako, a kurikularnu reformu označila je kao svoju glavnu misiju. Hoće li upravljati čvrstom rukom ili će pustiti da joj se u posao pletu oni koji kurikularnu reformu vide kao trenutno najvažniju političku kuhinju, pokazat će se uskoro. Matematičarka iz Varaždina autorica je više udžbenika, dobitnica nagrade za najbolji e-kolegij i zagovornica elektronskog učenja. Za dlaku joj je izbjegla funkcija rektorice Sveučilišta u Zagrebu, nakon što je na prošlim rektorskim izborima izgubila od Damira Borasa u drugom krugu, sa samo četiri glasa razlike. Divjak je u startu, pregovarajući o ulasku u Vladu, pokazala zube i dala do znanja da ima svoje čvrste uvjete pod kojima ulazi u tu kombinaciju. Njezina pozicija moći, međutim, ne ovisi samo o tome hoće li sama birati svoj tim i povlačiti poteze koje smatra potrebnim, nego i o tome koliko će još potrajati prilično klimava Plenkovićeva vlada.

Najsloženiji predmeti

Pravosuđe je još manje sklono ženama od politike, ali se zato s vremena na vrijeme poneka žena probije i do samog vrha. Jedna od njih je Tamara Laptoš, aktualna šefica USKOK-a, žena koja je i prije dolaska na čelo glavnog antikoruptivnog tijela u državi bila strah i trepet pravosuđa. Pravnica po struci, ova se Čakovčanka u impresivnu karijeru otisnula iz Državnog odvjetništva, a njene su optužnice u aferama Spice, Indeks, Ina-Mol, bile odskočna daska za novu dužnost. Prva žena na čelu USKOK-a u svom radu u odvjetništvu isticala se stručnošću i znanjem, a rješavala je najsloženije predmete, posebno iz područja gospodarskog kriminala. Prije šest godina, Međunarodno udruženje tužitelja u Seulu joj je dodijelilo naslov tužitelja godine. Porezne prijevare, pranje i izvlačenje milijunskih iznosa, krijumčarenje ljudi, teme su kojima se USKOK redovito obračunava, a »kroz šake« prve žene USKOK-a u njenoj su karijeri prošli Sanader, Polančec, Saucha, Pripuz, Rimac i mnogi drugi…

Na nešto drukčiji način, političarima »puše za vrat« Dalija Orešković, predsjednica Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa. Kao žena koja glasi za neovisnu i nepotkupljivu, Orešković jednakim mjerilima mjeri lijeve i desne, a zbog sukoba interesa dosad je kaznila na desetke političara. Odlučna Ličanka na mnogim je primjerima pokazala da nema nedodirljivih političara, kao ni političarki, pa joj se tako na meti našla i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, s kojom je zaratila zbog puta u SAD i stranačkih humanitarnih donacija, a onda i Tomislav Karamarko, bivši HDZ-ov premijer kojeg je dokazani sukob interesa u aferi Konzultantica stajao političkog sloma i gubitka vlasti. Njenu odlučnu presudu zbog sukoba interesa, upakiranu s novčanom kaznom, dobili su i Milan Bandić, Željko Kerum, Marina Lovrić Merzel, Siniša Varga…

Bolja logistika

U hrvatskom svijetu biznisa žene su veća rijetkost nego što je to slučaj u tradicionalno muškom svjetskom biznisu. Gordana Deranja, ravnateljica Hrvatske udruge poslodavaca, koja je na tu funkciju došla s pozicije generalne direktorice pulskog Tehnomonta, dokaz je da žene mogu pronaći svoje mjesto na vodećim mjestima u gospodarstvu. Sposobna menadžerica u toj se tvrtki nalazila od početka 90-ih godina, gdje je na upravljačkim mjestima spašavala Tehnomont od propasti. Umjesto pretvorbenog kriminala i financijskog kraha koji su mu prijetili, dovela je tvrtku do pozitivnog poslovanja i sigurne tržišne pozicije. Osim ustrajnog zastupanja interesa poslodavaca, Deranja, kao predstavnica Hrvatske udruge poslovnih žena Krug za Istarsku županiju zastupa i interese žena u politici i poslovnom svijetu. U društvu koje je još uvijek konzervativno i zatvoreno, upozorava Deranja, Vlada i civilni sektor ženama trebaju osigurati logistiku da bi uz sve obiteljske obveze mogle realizirati svoje ambicije.

Spomenuti primjeri žena koje se danas nalaze na nekoliko vodećih pozicija u državi nisu prava slika Hrvatske, gdje je žena u mnogim područjima života osoba drugog reda, s manjom plaćom uz istu kvalifikaciju, nižim pozicijama u tvrtkama u odnosu na muškarce, manjom zastupljenošću u politici i odlučivanju.

Nije ugodno

Ženama u Hrvatskoj teško je doći do vodećih pozicija, a kad to uspiju vlastitim radom i sposobnostima, trebale bi biti više u javnosti za primjer mladim djevojkama da uspjeh nužno ne ovisi o izgledu i pokazivanju ženskih atributa, smatra aktivistkinja za ljudska prava, Sanja Sarnavka.

– Treba uvijek gledati na koji su način te žene došle do svojih pozicija. Direktorica Ericssona Nikole Tesle Gordana Kovačević, na primjer, već godinama svojim radom pokazuje što može, a uspjeh je postigla vlastitim zaslugama. Nažalost, takve žene nisu često u prilici da pokažu da imaju glas. Nije ugodno biti sama u javnosti, i osobno sam to osjetila, ali je važno da se vidi da ima žena koje se ne boje iskazati svoje mišljenje – kaže Sarnavka. Takvo postupanje, priznaje, za ženu je svojevrsna žrtva, jer »jedno je biti pjevačica ili glumica koja pojavljivanjem u javnosti postiže bolju prodaju, a drugo izaći u javnost bez osobne koristi, radi budućih generacija«.

Pustili ih dečki

Ženu se u javnosti prvenstveno percipira kroz izgled, a važno je da u javnosti i medijima, kao uzor mladima, ne budu samo polugole pjevačice, upozorava Sarnavka. Stas je u Hrvatskoj još uvijek važniji nego glas, pa tako političarke – tvrdi – često ne dolaze na pozicije zato jer su kompetentne, nego zato jer »nisu bile problematične pa su ih dečki pustili da se popnu«. Suprotne tom pravilu su političarke poput Anke Mrak Taritaš, koju su – veli Sarnavka – čak probali minirati jer ima jasan stav, ali su građani upravo tu njenu kvalitetu prepoznali i honorirali.

– Nažalost, i u biznisu i u politici ženu se još uvijek diskriminira na osnovu izgleda i godina. Ne znam kojem muškarcu bi netko rekao da je ružan i star, a žene to doživljavaju. Neke to i pogađa – kaže.

Sviđaju joj se nastupi Dalije Orešković koje smatra vrlo profesionalnima i usmjerenima na temu. »Ona uvijek govori o predmetu, ne zavodi niti je mila, već je uvijek u domeni svog posla. U javnosti ostavlja jako dobar dojam jer je zanima samo ono čime se bavi, a ne naslikavanje u badićima«, komentira Sarnavka.

Tamaru Laptoš smatra previše nevidljivom, a iako se to može dijelom pripisati opisu posla koji radi, činjenica je, kaže, da su Bajić i Cvitan daleko više bili pred kamerama.

– Tako bi trebala postupati i ona, ne zbog političkih razloga, nego da promovira probleme institucije koju vodi. Na taj način djevojke dobivaju nove uzore – zaključuje Sarnavka.