Ignorirani protivnici privatizacije

NACRT ZAKONA U ambulante ulazi privatna praksa

Ljerka Bratonja Martinović

Foto S. Ježina

Foto S. Ježina

Privatna praksa će se ustrojiti u općoj i dentalnoj medicini,  pedijatriji,  medicini rada i sporta, ginekologiji, laboratorijima,  fizioterapijskoj te ostalim djelatnosima  



ZAGREB Liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti postaju nositelji privatne prakse u svojim ordinacijama koje će, nakon što odluče otići u mirovinu s maksimalno dopuštenih 70 godina života, prenijeti na drugog liječnika kojeg sami odaberu. U ordinaciji će moći zaposliti još jednog liječnika, a da bi on od njih preuzeo ordinaciju, morat će u njoj raditi najmanje godinu dana. Za prijenos prava na obavljanje zdravstvene djelatnosti u ordinaciji osim toga trebat će im zeleno svjetlo HZZO-a i suglasnost župana, te dokaz o dovoljnom broju pacijenata. U slučaju da nisu našli doktora koji bi ih zamijenio, ordinacija i oprema vraćaju se u vlasništvo doma zdravlja ili drugog zakupodavca. Osim s HZZO-om, doktori-privatnici svoje će usluge moći ugovarati i s domom zdravlja, Zavodom za javno zdravstvo, lokalnim vlastima, dobrovoljnim osiguravateljima, a moći će raditi i izvan punog radnog vremena ako to žele.


Akt još na doradi


Ovakav privatizirani model PZZ-a dio je nacrta prijedloga novog zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji još od jeseni čeka na ulazak u proceduru, a još ga »češljaju« Vladine službe i stručni krugovi. Ministar Kujundžić javnu raspravu o tom zakonu najavljuje već tjednima, ali se dotjeravanje zakona koji je izazvao oštre kritike javnosti poprilično odužilo. Promjene u primarnoj zdravstvenoj zaštiti najdelikatniji su dio novog zakona jer se radi o potpunom preustroju temeljnog dijela zdravstvenog sustava. Privatna praksa će se ustrojiti u općoj i dentalnoj medicini, pedijatriji, ginekologiji, medicini rada i sporta, te u laboratorijima, fizioterapijskoj, primaljskoj te specijalističko-konzilijarnoj djelatnosti…


Ovakva će reforma, tvrde u resornom ministarstvu, osigurati bolju dostupnost primarne zdravstvene zaštite, povećati kvalitetu i opseg zdravstvenih usluga na primarnoj razini, što bi trebalo rezultirati manjim brojem uputnica za bolničku i specijalističku razinu i racionalizirati bolničke i putne troškove. Pacijenti s druge strane strahuju od potencijalnog smanjenja postojeće razine zdravstvene skrbi, ako se liječnicima dopusti da u ordinacijama rade i u drugoj smjeni, i to uz naplatu takve usluge, a pritom se ruši postojeći model domova zdravlja. Prema nacrtu, zakupci u domovima zdravlja moće će u roku od tri mjeseca odlučiti o tome hoće li postati privatnici ili zaposlenici doma zdravlja. Koncesionari će imati šest mjeseci da podnesu zahtjev za radnim odnosom u domu zdravlja, a dvije godine za podnošenje zahtjeva ministarstvu za obavljanje privatne prakse u ordinaciji.

Zakup prostora


Domovi zdravlja dosad su pokrivali 30 posto timova PZZ-a na svom području, a sada će taj postotak ovisiti o volji svakog pojedinog liječnika. Ako se svi odluče na privatnu praksu, domovi zdravlja ostat će »na suhom«, i bavit će se popunjavanjem djelatnosti koje nositelji privatne prakse nisu pokrili, poput sanitetskog prijevoza ili palijativne skrbi. Bit će zaduženi za organizaciju posebnih dežurstava u obiteljskoj medicini, pedijatriji i dentalnoj medicini, i to subotom od 15 do 20 sati, a nedjeljom i blagdanima od osam do 20 sati. Liječnici u privatnoj praksi bit će dužni pružati hitnu medicinsku pomoć. Ako Upravno vijeće tako odluči, dom zdravlja može dati poslovni prostor u zakup za obavljanje zdravstvene djelatnosti u mreži javne zdravstvene službe, a uz dodatnu suglasnost osnivača poslovni prostor može dati u zakup i privatnicima koji nemaju ugovor s HZZO-om. Za iznajmljivanje prostora za nezdravstvene djelatnosti, domu zdravlja trebat će posebna suglanost ministra zdravstva.

U nacrtu se rješava pitanje liječničkih specijalizacija te stimulacija liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika. Ne zna se kolike će im biti stimulacije, jer će mjerila posebnom uredbom tek urediti Vlada. Specijalizacije se reguliraju na sljedeći način: ako specijalizant namjerava otkazati ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi kojoj vraća trošak specijalizacije i zasnovati radni odnos u drugoj javnoj zdravstvenoj ustanovi, trošak specijalizacije podmirit će ustanova koja ga preuzima. Uz stvarne troškove specijalizacije nastale do zasnivanja radnog odnosa platit će i naknadu u iznosu jedne proračunske osnovice po mjesecu ugovorene obveze rada. Ako specijalist otkaže ugovor o radu da bi otišao u inozemstvo ili u privatnu ustanovu, u roku od godine dana osim gore spomenutog iznosa platit će i troškove mentorstva i druge administrativne troškove.