Niske grane

NA ZAČELJU EUROPE Hrvatska ima patenata jedva kao San Marino. Bolji smo samo od Gibraltara

Vladimir Mrvoš

Reuters

Reuters

U 2017. u odnosu na 2008. broj patenata priznat u Hrvatskoj narastao gotovo 4 puta, a broj priznatih Europskih patenata porastao je gotovo 8 puta, dok je godišnji broj patenata priznatih u nacionalnom postupku smanjen 66%



Jedna od najčešćih riječi današnjeg vremena je – inovacija. A »kralj« inovacije je – patent. Po broju medalja s raznih sajmova inovacija i po prostoru u medijima kada je riječ o inovatorima možemo pomisliti da smo svjetska velesila, ali podaci govore drukčije. Naime, prema godišnjem izvješću Europskog patentnog ureda za 2017., Hrvatska drži začelje liste po broju patenata s Monacom i San Marinom, a bolja je samo od Gibraltara.


Nogometnim rječnikom – derbi EU začelja. Svjetski dan intelektualnog vlasništva koji se održava 26. travnja svake godine, a njega je proglasila Svjetska organizacija za intelektualno vlaništvo (World Intellectual Property Organization (WIPO)) 2000. prava je prilika za osvrt na stanje kada su HR patenti u pitanju. Koliko je inovativnost kod nas pala na niske grane, najbolja objašnjava tablica s brojem inovacija u brodogradilištu »3. maj«. Tako je 1958. godine u »3. maju« bila prijavljena tek 1 inovacija, da bi početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća godišnje bilo i preko 70-ak. Zadnjih godina ponovno broj inovacija »vrti« se oko brojke jedna do dvije.


Stranci prijavljuju patente u Hrvatskoj 


U Državnom Zavodu za intelektualno vlasništvu (DZIV) RH kažu da je u 2017. godini u Hrvatskoj je priznato 1935 patenata, od čega 95 posto čine Europski patenti priznati na teritoriju Hrvatske temeljem njezinog članstva u sustavu koji provodi Europska patentna organizacija, dok preostalih 5 posto čine patenti priznati u nacionalnom postupku. Europski patentni ured (kao izvršno tijelo Europske patentne organizacije) u 2017. godini priznao je 105. 635 patenata, što predstavlja rekordni broj priznatih patenata u jednoj godini od strane ovog ureda.





Ravnateljica Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo Ljiljana Kuterovac, napominje da je u prirodi je čovjeka da inovira i kreira, a u današnje vrijeme kada su slijedom razvitka tehnologije, globalizacije i posvemašnje digitalne umreženosti sve moguće informacije i znanja na dohvat ruke, nikada nije bilo bolje i uzbudljivije vrijeme za kreativnost i uspješnu inovaciju, bilo da se radi o inovacijama u području najsloženijih tehnologija, ili o kakvoj naoko maloj inovaciji koja može nekome olakšati svakodnevni život. DZIV 26. travnja organizira okrugli stol pod nazivom koji je ujedno i ovogodišnji moto obilježavanja – »Snaga promjene: Inovativne i kreativne žene«


– S obzirom na ovogodišnji moto, posebno bih pozvala žene da razvijaju svoje ideje i potencijale na svim područjima inovativnosti i kreativnosti, te tako daju svoj doprinos i osobni pečat društvenom razvitku. Iako se sustav zaštite intelektualnog vlasništva, kao i mnogi drugi sustavi, danas suočava s izazovima globalizacije i informatizacije društva, on je još uvijek važna poluga koja omogućava pravednu utakmicu za one koji sami kreativno i inovativno stvaraju umjesto da se koriste onime u stvaranje čega su drugi uložili svoje znanje i talent, napominje Kuterovac.



Kada je riječ o trendovima u broju priznatih patenata u zadnjih 10-ak godina od 2008. godine kada je Hrvatska postala članica Europske patentne organizacije bilježi se praktički stalni rast ukupnog godišnjeg broja patenata priznatih u Hrvatskoj, po prosječnoj stopi od 18 posto godišnje. Pri tome valja istaknuti da je tom rastu pridonio prvenstveno rast godišnjeg broja Europskih patenta priznatih na teritoriju Hrvatske (po prosječnoj godišnjoj stopi od 24 posto), dok je suprotno tome u istom periodu smanjen godišnji broj patenata priznatih u nacionalnom postupku. Tako je u 2017. godini u odnosu na 2008. godini ukupni godišnji broj patenata priznat u Hrvatskoj narastao gotovo 4 puta (393 posto), pri čemu je broj priznatih Europskih patenata porastao gotovo 8 puta (770 posto), dok je godišnji broj patenata priznatih u nacionalnom postupku smanjen 66 posto. Pri tome valja istaknuti da je broj priznatih patenata u nacionalnom postupku ovisan o broju podnesenih zahtjeva za priznanje patenata, koji također bilježi pad posljednjih deset godina.


Patente prijavljuju izumitelji 


U nacionalnom postupku za priznanje patenta u Hrvatskoj prijave patenta u najvećoj mjeri (75-80 posto) podnose fizičke osobe – izumitelji. Suprotno tome, nositelji patenata u svijetu općenito, kao i Europskih patenata u vrijednosti u Hrvatskoj, u većini su pravne osobe odnosno tvrtke. Isto se može protumačiti kao rezultat više različitih okolnosti, od kojih su najznačajniji struktura domaćeg gospodarstva koja je većinom usmjerena na usluge ili proizvodnju proizvoda srednje tehnološke razine, kao i nedovoljno razvijena inovacijska infrastruktura (Inovacijski sustav) na makro i mikro razini (razini poduzeća), uključujući nisku razinu izdvajanja za istraživanje i razvoj. Također, ovakvoj situaciji doprinosi i organiziranost individualnih inovatora putem njihovih organizacija koje svojim aktivnostima i suradnjom promiču patentnu zaštitu.


Na pitanje kako postići da se mladi znanstvenici i stručnjaci odluče na postupak priznavanja patenta iz Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo kažu da oni provode niz aktivnosti na popularizaciji, informiranju i educiranju o prednostima zaštite izuma patentom, kao i korištenja sustava zaštite intelektualnog vlasništva općenito, te na tome surađuju s nizom znanstvenoistraživačkih organizacija (sveučilišta, fakulteta, instituta, razvojnih centara, inkubatora). Međutim, razvoj ukupnog inovacijskog okruženja, institucionalizirani sustavi upravljanja inovacijama stvorenim u organizacijama, pristup financijskim programima, povezivanje s potencijalnim ulagačima, porezne i druge olakšice, još uvijek nije dosegao razinu koja bi bila poticajna za snažniji inovacijski zamah koji bi rezultirao zaštitom većeg broja patenata.


Postoje brojni planovi i projekti koji rade na tome pa primjerice, Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Državni zavod za intelektualno vlasništvo provode stručni projekt u suradnji sa Svjetskom organizacijom za intelektualno vlasništvo kojim bi se ojačala inovacijska infrastruktura za komercijalizaciju inovacija na javnim sveučilištima i znanstvenoistraživačkim organizacijama, posebice uredi za transfer tehnologije koji su osnovani ali se suočavaju s raznim problemima.


Broj patenata za 2017. EPO (EU ured za patente)


Njemačka


18813


Francuska


7325


Švicarska


3929


Nizozemska


3201


V. Britanija


3116


Italija


3111


Švedska


2903


Austrija


1465


Finska


1230


Belgija


1215


Španjolska


805


Irska


439


Luxembourg


429


Norveška


361


Turska


298


Poljska


216


Liechtenstein


168


Češka


123


Slovenija


92


Mađarska


59


Malta


34


Rumunjska


13


HRVATSKA


6


Monako


6


San Marino


6


Gibraltar


4