Recikliranje

NA TAPETU I PLASTIČNE SLAMKE Europska unija financira prelazak na pametniju plastiku

Irena Frlan Gašparović

Ne, nećemo ostati bez slamki. Samo će biti od boljeg materijala, kaže Davor Škrlec, zastupnik u Europskom parlamentu iz Kluba zastupnika Zelenih koji pozdravlja prijedloge Europske komisije



ZAGREB Gosti restoranskog lanca »Wagamama« u Velikoj Britaniji uskoro više neće moći dobiti klasične, plastične slamke. U nastojanju da se priključi svjetskom trendu smanjivanja (plastičnog) otpada, restoranski lanac najavio je nedavno da će od 22. travnja – Dana planeta Zemlje – u svojih 128 restorana u Britaniji prestati dijeliti plastične slamke. Umjesto njih, gostima će ponuditi biorazgradive papirnate slamke. Promjena je već zapravo i započela: klasične slamke gostima se više ne dijele automatski, nego samo ako ih izričito zatraže ili ako naruče sok koji je potrebno promiješati. Kako javljaju britanski mediji, »Wagamama« je tako postao jedan od restoranskih lanaca koji su se posljednjih godina odlučili na ovakav potez.


Nova poslovna politika britanskog lanca izvrsno bi se uklopila u prvu europsku strategiju za plastiku koju je Europska komisija predstavila sredinom siječnja. Ambiciozan europski plan – prema kojem, primjerice, do 2030. godine sva plastična ambalaža na EU tržištu mora biti pogodna za recikliranje – također se bavi slamkama. Točnije, slamkama i drugom vrstom plastike za jednokratnu uporabu – plastičnim priborom za jelo, jednokratnim čašama, poklopcima, vrećicama… – svime onime što služi da se koristi vrlo kratko i odmah se baca u smeće, a da se vrlo rijetko reciklira. Ta tzv. plastika za jednokratnu uporabu, prema procjenama, već sad predstavlja polovicu otpada u moru, odnosno na europskim plažama, tvrdi Komisija, upozoravajući da će se problem, ako se ništa ne poduzme, pogoršati. Razlog za to je što ljudi, zbog načina života, sve više uzimaju hranu i piće »za van« i potrebne su im kratkotrajne čaše, vilice, noževi, a plastika je najpraktičnija za proizvodnju takvih artikala.


Teška razgradnja


I tako su se, eto, na »tapetu« našle i slamke. Barem one na koje smo navikli.


Da bi se proizvela plastična slamka potrebno je nekoliko sekundi, pojašnjavao je prvi potpredsjednik Komisije Frans Timmermans novinarima na predstavljanju nove EU strategije. »A koliko dugo će je vaša djeca koristiti? Pet minuta, deset? A onda, nakon što se baci u smeće, treba oko 500 godina da se razgradi«, opisivao je Timmermans, uvjeren da djeca, kada im se objasni ovaj proces, više neće htjeti klasične plastične slamke, nego neku, za okoliš primjereniju alternativu. Nema, dakle, sumnje, jedan od ciljeva Komisije je da se značajno smanji potrošnja plastike za jednokratnu upotrebu u Europi. Zato će, prema najavama, predložiti zakonodavno rješenje koje bi moglo biti na tragu onog koje je korišteno za plastične vrećice. Podsjetimo, vrećice su se, prema EU pravilima, počele naplaćivati kako bi se kupce motiviralo da koriste alternative. Izuzetak su, zasad, samo najtanje plastične vrećice, onakve u kakve se obično stavlja voće i povrće u trgovinama. Trebamo li se, dakle, pozdraviti sa slamkama?


Među zastupnicima britanskog parlamenta pojavio se prijedlog da se »oporezuju« jednokratne ‘šalice’ za kavu, one u kojima ljudi masovno i svakodnevno ispijaju »kavu za van« na britanskim ulicama. Prijedlog, prema kojem bi se na takve čaše plaćala naknada od 25 penija, nedavno je podržao nadležni parlamentarni odbor. »U Britaniji se svake godine baci dvije i pol milijarde jednokratnih šalica za kavu – to je dovoljno da se okruži planet pet i pol puta«, kazala je, kako prenosi BBC, predsjednica odbora Mary Creagh.Proizvođači se, međutim, protive toj ideji i tvrde da porez na njihove šalice – ili, »porez na jutarnju kavu«, kako je to slikovito jedan od njih nazvao u razgovoru za BBC – ne može riješiti problem smeća. Napominju i da je njihov način proizvodnje održiv, a proizvodi se mogu reciklirati.


– Ne, nećemo ostati bez slamki. Samo će biti od boljeg materijala, kaže Davor Škrlec, zastupnik u Europskom parlamentu iz Kluba zastupnika Zelenih. Škrlec pozdravlja prijedloge koji će smanjiti korištenje jednokratne plastike za koju veli da »stvara široku lepezu ekoloških problema«. Zastupnik smatra da do promjena treba doći kombinacijom mjera: s jedne strane osvijestiti potrošače, ali istovremeno i motivirati proizvođače da se okrenu novim tehnologijama. Veliki potencijal pritom vidi i u javnoj nabavi.


– Ako se kao država obvežete da ćete koristiti principe tzv. zelene javne nabave, odnosno uvrstiti u javnu nabavu principe cirkularne ekonomije, primjerice da inzistirate da čaše budu biorazgradive, već bi se postigao određen zamah, ocjenjuje Škrlec.


Milijuni tona otpada


Jednokratna plastika samo je dio sveobuhvatne EU strategije kojoj nije cilj zabraniti plastiku, nego zaštititi okoliš od onečišćenja plastikom, a istovremeno poticati rast i inovacije te okrenuti Europu kružnom gospodarstvu. Upravo se zbog toga želi postići da do 2030. sva plastična ambalaža bude dizajnirana na način da se može ili ponovno koristiti ili reciklirati, što danas nije slučaj. Prema podacima Komisije, svake godine u Europi nastane oko 25,8 milijuna tona plastičnog otpada. No, manje od 30 posto se prikuplja radi recikliranja. Komisija se nada da će uspjeti potaknuti ulaganja, ne samo u inovacije, nego i u postrojenja za sortiranje i recikliranje, kako bi recikliranje postalo ekonomski održivo. Pritom navode podatak prema kojem je samo dvije trećine tvrtki za recikliranje plastike u Francuskoj profitabilno, a situacija i u drugim EU zemljama pokazuje da je nužno modernizirati takva postrojenja radi postizanja ekonomske održivosti i isplativosti. Komisija procjenjuje da bi se naprednijim postrojenjima za recikliranje te bolji sustavom za odvojeno prikupljanje i razvrstavanje otpada moglo uštedjeti stotinjak eura po prikupljenoj toni plastičnog otpada. S druge strane, i potražnja za recikliranim plastičnim masama morala bi biti veća nego danas. Prema podacima Komisije, trenutno samo šest posto potražnje za plastikom u Europi otpada na recikliranu plastiku. Jedan od razloga za slabije korištenje takvog materijala Komisija vidi i u tome što se mnogi proizvođači boje da reciklirana plastika neće ispuniti njihove standarde u pogledu pouzdanosti ili potrebnih količina. Cilj je, pak, da do 2025. godine u nove proizvode na EU tržištu bude »ugrađeno« deset milijuna tona reciklirane plastike.

Osigurana sredstva


Sektor plastike gospodarski je značajan za EU. Zapošljava oko 1,5 milijuna, u 2015. imao je promet od 340 milijardi eura i zaslužan je za 18 posto globalne proizvodnje. Ne treba stoga čuditi da Komisija predviđa izdvajanje novca iz EU fondova kako bi se olakšala tranzicija prema cirkularnoj ekonomiji. »Povećat će se potpora inovacijama; s dodatnih 100 milijuna eura financirat će se razvoj pametnih plastičnih materijala koji se mogu bolje reciklirati, čime će postupak recikliranja postati učinkovitiji, a opasne i onečišćujuće tvari moći će se pratiti i uklanjati iz reciklirane plastike«, izvijestili su iz Bruxellesa. Dosad je iz programa Obzor 2020 već osigurano 250 milijuna eura za financiranje istraživanja i razvoja u područjima koja se tiču upravo nove strategije, a oko polovice tog iznosa korišteno je za razvoj alternativnih sirovina.


Industrija plastike značajna je i za hrvatsko gospodarstvo. U djelatnosti prerade plastike i gume registrirano je oko 700 tvrtki s više od 8.500 zaposlenih. Najveći prihod ostvaruju izvozom. Iz Udruženja industrije plastike i gume pri Hrvatskoj gospodarskoj komori pozdravljaju novu EU strategiju u čije su donošenje bili uključeni. »Industrija plastike podržava stvaranje zajedničke vizije za istinski kružnu i resursno učinkovitu Europu, promicanje aktivnosti usmjerenih na rješavanje prisustva plastike u okolišu, povećanje recikliranja plastike i ponovne uporabe te jačanje inovacija. Veseli nas namjera da se problemi otpadne plastike žele rješavati kroz podizanje konkurentnosti europskog gospodarstva povećanjem udjela reciklaže, eko dizajnom i inovacijama koja bi u konačnici trebale otvoriti nova radna mjesta i donijeti ekonomsku korist«, napominju. Smatraju da strategija predstavlja »iskorak u pravom smjeru koji će omogućiti da plastika kao vrijedna sekundarna sirovina ne završi u okolišu jer joj tamo nije mjesto«. I u Udruženju naglasak stavljaju na učinkovit sustav gospodarenja otpadom. »Problem koji Hrvatska treba riješiti da bi vratila sirovinu u pogone je uspostava sustava odvojenog prikupljanja plastičnog otpada na kućnom pragu kako bi dobili kvalitetnu sirovinu koja će imati potražnju na tržištu. Naime, prljav otpad koji nije adekvatno prikupljen i sortiran znatno poskupljuje proces reciklaže«, ističu. Dok Hrvatska tek počinje tranziciju na kružno gospodarstvo, industrija plastike i gume, tvrde, već danas ima dobre primjere kružnog gospodarstva koji funkcioniraju u praksi. »Istaknula bih primjer reciklaže ambalaže od pića i napitaka gdje se plastična ambalaža od PET-a koja je u sustavu povratne naknade u potpunosti zbrine i završi u finalnom proizvodu tj. novoj ambalaži koja se ponovno koristi u prehrambene svrhe«, ističe Gordana Pehnec Pavlović iz Udruženja.