Minimalac iduće godine neće iznositi manje od 3.029,55 kuna / Foto S. DRECHSLER
Vlada će još ove godine temeljem važećeg zakona odrediti minimalac za 2016., a kreće oblikovanje novog sustava kojem će prethoditi analiza utjecaja minimalne plaće na zaposlene, zapošljavanje i siromaštvo
ZAGREB Minimalna plaća uskoro bi trebala doživjeti sveobuhvatne promjene u načinu izračuna, a resorno Ministarstvo rada razgovore o tome otvorit će sa socijalnim partnerima u sklopu Akcijskog plana za uspostavu i uređenje sustava plaća u zemlji. Vlada bi tako do kraja godine Uredbom, a nakon konzultacija sa sindikatima i poslodavcima, trebala propisati iznos minimalne plaće za 2016., vjerojatno posljednji put prema odredbama trenutnog Zakona o minimalnoj plaći. Ono što je sigurno, jest činjenica da minimalac iduće godine neće iznositi manje od 3.029,55 kuna. Hoće li doći do njegove, makar minimalne korekcije naviše, za sada je teško predviđati jer tek treba prikupiti sve parametre za izračun.
Suzbijanje siromaštva
No, parametri za zajamčenu najnižu cijenu rada mijenjat će se i o tome će se uskoro početi razgovarati. Od 2017. kao jedan od elemenata za izračun minimalne plaće više se ne bi koristile promjene u kretanju prosječno isplaćene plaće. Naime, prosječna plaća na razini države ne daje posve čistu sliku o kretanju plaća jer u prosjek ulaze i niske, kao i visoke i iznadprosječne plaće. Umjesto sadašnje aritmetičke sredine, ubuduće bi se kod izračuna minimalne plaće koristio medijan, odnosno centralna vrijednost, koja puno realnije određuje sredinu distribucije. Taj će se podatak crpiti iz izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja, takozvanom JOPPD obrascu.
– Sada je već dovoljno dugo JOPPD obavezan i prvi put ćemo moći izračunati medijan plaće – veli Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava. Ističe, kako je Vlada svjesna činjenice da je iznos minimalne plaće važan u suzbijanju siromaštva onih koji rade i da ona radniku treba osigurati dostojne uvjete rada, ali ne smije u nepovoljan položaj dovesti ni poslodavca. Stoga je plan izraditi i analizu utjecaja minimalne plaće na zaposlene, zapošljavanje i siromaštvo.
– Cilj nam je da minimalna plaća u nadolazećem razdoblju dosegne razinu 60 posto prosječne plaće, ali nam tek predstoji i izračun prosječne plaće, odnosno medijana. Pritom valja procijeniti i utjecaj minimalne plaće kako na siromaštvo, tako i na konkurentnost – veli Mrsić.
Neće proći
Iako je želja resornog ministarstva da socijalni partneri – sindikati i poslodavci – dogovore iznos minimalne plaće, svjesni su da to niti u budućnosti neće prolaziti kao što nije prolazilo ni u prošlosti. Stoga će Vlada ponovo biti arbitar u tom postupku. Resorni ministar pritom ističe kako su i lani, kao i ranijih godina, poslodavci tvrdili da će rast minimalne plaće automatski zatvoriti 50 tisuća radnih mjesta u radno-intenzivnim sektorima, no praksa je pokazala da to nije točno. Štoviše, radno-intenzivne industrije nisu masovno koristile mogućnost ugovaranja »sniženog« minimalca, to je zabilježeno tek u dijelu drvne industrije. Tako je i pitanje hoće li u budućnosti biti otvorena mogućnost da se kolektivnim ugovorima dogovori minimalac pet posto niži od onog propisanog.
Aktualna minimalna plaća, na razini je 38,1 posto prosječne bruto plaće isplaćene kod pravnih osoba u kolovozu prošle godine. Državni zavod za statistiku do listopada bi trebao prirediti sve parametre temeljem sadašnjeg Zakona o minimalnoj plaći, na temelju čega će Vlada odrediti minimalac za iduću godinu. Istovremeno, krenut će se u pripremu novog modela za izračun minimalne plaće.
Hoće li, pak, buduće povezivanje minimalne plaće s medijanom isplaćenih plaća u zemlji dovesti do pada najniže cijene rada, prerano je govoriti. »Nemojmo prejudicirati«, veli resorni ministar rada, ponavljajući kako je cilj da minimalna plaća dosegne 60 posto prosječne te da se njome čuva cijena rada u Hrvatskoj i zaštiti tržište od dampinga.
