ZAGREB Udruga poslodavaca humanitarnog razminiranja Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) upozorava kako sredstva osigurana proračunom za ovu godinu nisu dovoljna za normalan i kontinuiran proces humanitarnog razminiranja i ne osiguravaju ispunjenje Nacionalnog programa protuminskog djelovanja koji predviđa uklanjanje mina iz Hrvatske do 2019. godine. Izdvojena proračunska sredstva za Hrvatski centar za razminiranje (HCR) i Ured za razminiranje za ovu godinu iznose 245,9 milijuna kuna, što je svega 44 posto iznosa koji predviđa Nacionalni program protuminskog djelovanja, strateški dokument koji je obvezao Vladu na financiranje procesa razminiranja, upozoravaju HUP poslodavci humanitarnog razminiranja. 

   Probijanje rokova

Izdvojena proračunska sredstva popunjavaju tek 60 posto kapaciteta postojećih tvrtki, odnosno osiguravaju im svega 14 plaćenih radnih dana u mjesecu. 

    Prošle godine proračunom je za HCR bilo osigurano 234,8 milijuna kuna, odnosno desetak milijuna kuna manje nego ove godine. No, ustrojen je novi ured – Ured za razminiranje – čiji je ovogodišnji proračun nešto veći od 1,14 milijuna kuna, a ta sredstva, zapravo, nisu namijenjena fizički razminiranju, već administraciji Ureda pa ih niti ne bi trebalo gledati kao sredstva koja će se iskoristiti za čišćenje zemlje od mina. 

    S obzirom na financije koje se za proces razminiranja izdvajaju taj će posao trajati još minimalno 15 godina. Osim što će se time probiti rokovi iz Nacionalnog programa, poslodavci upozoravaju i da će time Hrvatska prekršiti i međunarodnu Ottawsku konvenciju kojom se Hrvatska prvotno obvezala problem mina riješiti do 2009. godine nakon čega joj je rok produžen do 2019. godine. Nepoštovanje financijskog okvira iz Nacionalnog plana, ističu poslodavci, rezultiralo je velikim problemima u domaćim tvrtkama koje se bave razminiranjem. 

   Odlaze u stečaj

Lani je »svaka četvrta tvrtka za razminiranje otišla u stečaj, a one koje su uspjele opstati bore se s likvidnošću«. U razminiranju su trenutno aktivne 34 tvrtke koje zapošljavaju oko 630 pirotehničara, većinom hrvatskih branitelja, i još oko 200 zaposlenih na pomoćnim poslovima. 

    U zemlji je još uvijek 745 kvadratnih kilometara minski sumnjivog područja na kojem živi oko 800 tisuća građana. Poslodavci upozoravaju kako se u poljoprivredi gubitak od neobrađivanja minski sumnjivih površina procjenjuje na 30 milijuna eura godišnje, dok vrijednost drvnog bogatstva koje se ne može koristiti zbog minske zagađenosti iznosi 160 milijuna eura.