ZAGREB Premijer Andrej Plenković i njegovi ministri već godinu i pol ponavljaju da u Hrvatskoj neće biti poreza na nekretnine, od kojeg su odustali u rujnu 2017. godine, ali su ipak na jučerašnjoj sjednici Vlade usvojili odluku koja među ostalima kao rješenje za nedostatak novca u obnovi zgrada nudi i uvođenje poreza na nekretnine.

Vlada je donijela Dugoročnu strategiju za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada, u njoj je priznala da postoji problem nedostatak novca i niska isplativost tog posla, pa kao jednu od mjera koja bi mogla promijeniti takvo stanje, navodi i porezne olakšice za investicije u obnovu zgrada. Objašnjavaju i zašto se te olakšice ne bi mogle dati kroz porez na dohodak, i navode da bi porez na nekretnine mogao biti koristan izvor za nove poticaje.

Porezne olakšice

– S obzirom na višestruke javne koristi od održive obnove zgrada, pri oblikovanju poreza na nekretnine treba predvidjeti porezne olakšice za vlasnike nekretnina koji ulažu u rekonstrukciju i postižu ciljane građevinske i energetske standarde – crno na bijelo piše u Vladinoj strategiji koja je na snagu stupila jučer. Pojašnjava se da se takve olakšice mogu višestruko vratiti kroz povratne učinke potaknutih ekonomski aktivnosti, koje bi se dogodile u građevinarstvu zbog obnove zgrada, što bi utjecalo na povećanje javnih prihoda. Dakle, Vlada u strategiji priznaje da bi građane na ulaganje u energetsku obnovu zgrada mogle potaknuti porezne olakšice, a da bi ih mogli ostvariti, država bi im prvo trebala uvesti porez na nekretnine. Premijer i njegovi ministri naravno nisu jučer digli ruke ni za uvođenje poreza na nekretnine, ni za olakšice u tom nepostojećem porezu, nego tek za dokument koji kaže da bi to mogla biti jedna od mjera kojom će se poticati energetska obnova zgrada, što je hrvatska obveza i prema EU direktivama.

Strategija je na sjednici Vlade jednoglasno prihvaćena, a o njoj je uvodno nekoliko rečenica rekao potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja HNS-ovac Predrag Štromar, čije je ministarstvo i predlagatelj te strategije. Njegova stranka najveći je protivnik uvođenja poreza na nekretnine još od 2012. kada je bila u koalicijskoj Vladi Zorana Milanovića i srušila je plan Slavka Linića da se taj porez uvede. Uz nekoliko udruga, HNS je bio najveći protivnik uvođenja poreza na nekretnine i 2017. godine, kad je on povučen iz Zakona o lokalnim porezima.

– Sigurno neće biti poreza na nekretnine u ovom mandatu vlade, a najvjerojatnije ni u idućem mandatu, govorio je samo prije nekoliko tjedana potpredsjednik Štromar i ako po tom pitanju nije promijenio mišljenje, onda je sigurno da nije pročitao Strategiju koju je uputio na Vladu. Ili planira riješiti nedostatak motiva za investicije u obnovu zgrada tek za deset godina, s obzirom na to da se u strategiji spominje razdoblje do 2050. godine. Isto se može zaključiti i za ostale članove Vlade. Zapravo je nemoguće da oni prouče svaki dokument koji im dođe na svaku sjednicu Vlade, ali to samo govori koliko su brojne strategije koje Vlada donosi udaljene od stvarnosti. Ta opcija za Hrvatsku je jednako porazna kao i ona u kojoj državna administracija možda i misli da bi porez na nekretnine bio dobar potez, ali ga ne uvodi zbog pritisaka određenih interesnih skupina.

»Prepisana« priča

Tajna ovakvog gafa možda leži u prethodnoj strategiji koju je donijela Milanovićeva Vlada 2014. godine i u kojoj se spominje da bi se u porezu na nekretnine, koji se priprema, mogle uvesti i olakšice kako bi se poticala energetska obnova zgrada. No, i Milanović je dva puta odustao od tog poreza, strategija je ostala mrtvo slovo na papiru, pa bi se moglo pomisliti da su neki novi službenici pet godina kasnije samo prepisali dio koji se tiče olakšica na porez na nekretnine. Ipak, dodali su i nešto novo. Prije pet godina u dokumentu je stajalo da se porezne olakšice za ulaganja najčešće uvode u okviru sustava poreza na dobit, sada je to porez na dohodak. No, objašnjenja kako Hrvatska ne može krenuti tim putem jer je prezadužena zemlja, ostala su i u novom dokumentu. Da su porezne olakšice nanovo razmatrane kao mjera sugerira i to da se spominje da je »drugi važan izvor potencijalnih poticaja porez na promet nekretnina, koji je u poreznoj reformi 2017. godine simbolično smanjen s pet na četiri posto, što ga i dalje čini potencijalno izdašnim izvorom poticaja«. Od 1. siječnja ove godine taj je porez smanjen na tri posto, što se zna još od rujna prošle godine, ali u Štromarovom ministarstvu toga očito nisu svjesni, ili su Strategiju zgotovili i prije prošle jeseni samo je sada došla na Vladu.

Ipak, vjeruju da je ukidanje poreza na promet nekretnina ili njegovim povratom ako vlasnik uloži u obnovu zgrade, instrument koji će omogućiti da nekretnine prijeđu iz ruku starijeg stanovništva u ruke mlađih građana koji bi onda ulagali u obnovu zgrada.

Poticanje na prodaju

– Zbog starenja stanovništva, energetskog siromaštva starijih osoba i njihove nemogućnosti da osiguraju potrebna ulaganja, prijeti daljnji dugoročni pad vrijednosti loše održavanih nekretnina. Stoga se prijelaz nekretnina iz ruku starijih osoba – koje ih ne mogu održavati, u ruke mlađih – koji će moći uložiti u obnovu, čini nužnim i obostrano te društveno korisnim, piše u strategiji. Ističu se dobre strane za starije osobe, one će preseljenjem u jeftinije nekretnine doći do novčanih sredstava jednakih razlici u cijeni nekretnina, što može bitno, procjenjuju autori dokumenta, poboljšati životni standard u trećoj dobi ili omogućiti obnovu neke manje vrijedne nekretnine. Stariji građani to vjerojatno znaju i bez Strategije, ali to ne čine, pa nije jasno kako ih Vlada planira poticati na prodaju, ako se za nju dosad nisu odlučili. Mlađi ljudi, navodi se, relativno povoljno dolaze do nekretnina na boljim lokacijama u čiju obnovu mogu ulagati i čije će vrijednosti zbog toga rasti.

– Stoga ukidanje poreza na promet nekretnina ili njegov povrat kada novi vlasnik uloži u obnovu zgrade prema ciljanom standardu predstavlja važan instrument u poticanju optimalne alokacije nekretninskog fonda prema osobama koje će ga moći održavati i uvećavati vrijednost – piše u Strategiji.