Foto Davor Kovačević
U komunizmu su javne dužnosti bile i, primjerice, direktor poduzeća, predsjednik općine, glavni urednik novina... I što ako su tajne službe uhođenjem nekog direktora doznale da je on napravio preljub i stavile to u njegov dosje? Most bi sada htio da podatak da je taj čovjek, prije 30 ili 40 godina, varao suprugu bude dostupan, makar to ne može biti javni interes. Ako bi ovakva odredba i prošla ocjenu ustavnosti na Ustavnom sudu, siguran sam da ne bi u Strasbourgu i Hrvatska bi u slučaju tužbi morala plaćati visoke odštete, ističe Miljenić
Kad je Božo Petrov objavio da će Most predložiti zakonske promjene na osnovu kojih bi dokumenti državnih arhiva bili dostupni zaključno s 22. prosincem 1990., premijer Andrej Plenković odmah je odbio to podržati, ističući da će Ministarstvo kulture najesen izraditi novi zakon o arhivskoj građi. SDP je, međutim, kako bi valjda pokazali da se u toj stranci nimalo ne plaše otvaranja arhiva, prije dva tjedna izrazio bezrezervnu podršku namjeri Mosta.
No, prijedlog izmjena Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, što ga je Most ovaj tjedan uputio u javnu rapravu, loše je odjeknuo u SDP-u. Bivši ministar pravosuđa Orsat Miljenić rekao nam je jučer da bi Hrvatska, u slučaju da Sabor usvoji ovakav zakon, sigurno plaćala visoke odštete zbog tužbi Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. Naime, Most predlaže da javno arhivsko gradivo koje sadržava osobne podatke bude dostupno za korištenje 70 godina nakon nastanka, odnosno 20 godina nakon smrti osobe na koju se odnosi. Osobni podaci su, kako se precizira, »rasno ili etničko podrijetlo, politička stajališta, vjerska ili druga uvjerenja, sindikalno članstvo, zdravlje ili spolni život, kaznena djela i prekršaji«.
Spomenuti rokovi ne bi vrijedili za arhivsko gradivo bivših društveno-političkih organizacija, pravosudnih tijela, tijela unutarnjih poslova i sigurnosno-obavještajnih tijela koje je nastalo do 22. prosinca 1990., koje je dostupnobez ograničenja, »osim ako su osobni podaci pribavljeni kršenjem ljudskih prava i temeljnih sloboda i odnose se na osobe koje nisu bile nositelji javnih dužnosti«.
– U komunizmu su javne dužnosti bile i, primjerice, direktor poduzeća, predsjednik općine, glavni urednik novina… I što ako su tajne službe uhođenjem nekog direktora doznale da je on napravio preljub i stavile to u njegov dosje? Most bi sada htio da podatak da je taj čovjek, prije 30 ili 40 godina, varao suprugu bude dostupan, makar to ne može biti javni interes. Ako bi ovakva odredba i prošla ocjenu ustavnosti na Ustavnom sudu, siguran sam da ne bi u Strasbourgu i Hrvatska bi u slučaju tužbi morala plaćati visoke odštete, ističe Miljenić.
Njemu nije jasno i zašto Most inzistira na 22. prosincu 1990., kad je Sabor donio hrvatski Ustav. Tog dana ništa se nije promijenilo u pravnom statusu Hrvatske unutar Jugoslavije.
No, on i dalje načelno podržava ideju da se dostupnim učini dokumentacija iz svih arhiva.
