Ako budem izabran, a prema najavama neću to biti, izletjelo je u jednom trenutku Teodoru Antiću, inače glavnom tajniku Ustavnog suda. / Snimio D. Lovrović
Zastupnici stranke Bože Petrova nisu nužni za postizanje dvotrećinske većine potrebne za izbor ustavnih sudaca, dovoljan je dogovor Domoljubne koalicije i SDP-a i njihovih političkih partnera
Most je u finišu procesa izbora novih članova Ustavnog suda, neslužbeno doznajemo, poželio da i oni imaju svojeg čovjeka u toj instituciji, pa je to malo poremetilo dogovore. Ranije, naime, Most nije isticao takvu ambiciju i svih pet, od ukupno deset mjesta ustavnih sudaca koji su pripali parlamentarnoj većini, preuzeo je HDZ. Ako će Most inzistirati na jednom članu Ustavnog suda, to bi moglo usporiti postupak, jer je planirano da idući tjedan saborski Odbor za Ustav usvoji listu od deset kandidata o kojima bi onda javno glasovali zastupnici. HDZ će tom slučaju morati odlučiti hoće li pristati na taj Mostov zahtjev.
Najzadovoljniji sam kooperativnošću parlamentarne većine i manjine i njihovom spremnošću na kompromis kako bi se izabrali ustavni suci, izjavio je Podolnjak. Na negodovanje novinara što su među kandidatima i tri zastupnika, odgovorio je da Ustavni sud nije pravosudno tijelo, jer ima i političku dimenziju.
– Zato je dobro da članovi Ustavnog suda dolaze i iz zakonodavne i izvršne vlasti. Ljudi koji su niz godina bili u Saboru i sudjelovali u procesu promjene Ustava mogu dati veliki doprinos u ocjeni ustavnosti zakona, rekao je šef Odbora za Ustav.
Proceduralna obveza
Zastupnici stranke Bože Petrova nisu nužni za postizanje dvotrećinske većine potrebne za izbor ustavnih sudaca, dovoljan je dogovor Domoljubne koalicije i SDP-a i njihovih političkih partnera. Kad bi HDZ ignorirao Most i ustavne suce izabrao s oporbom, moguće je da bi to utjecalo na odnose unutar parlamentarne većina. Ali, činjenica je i da su mostovci u ovom sazivu Sabora u više navrata glasovali sa SDP-om, a protiv HDZ-a.
Kako bilo, jučer je Odbor za Ustav započeo saslušavanje kandidata za ustavne suce, međutim jasno je bilo da je riječ tek o odrađivanju proceduralne obveze. Od 46 kandidata za njih barem devet zna se već sada da će biti na spomenutoj listi, što je rezultat ranijih razgovora u Saboru. Zato članovi Odbora nisu jučer bili naročito zainteresirani za sudjelovanje u ispitivanju svih kandidata. Od 13 članova Odbora, troje ih se natječe za Ustavni sud, Davorin Mlakar, Ingrid Antičević Marinovć i Josip Leko, pa oni, logično, nisu mogli doći postavljati pitanja svojim konkurentima. No, od preostalih članova Odbora prisutno ih je bilo samo šestero, predsjednik Robert Podolnjak, Dražen Bošnjaković, Goran Marić, Vesna Pusić i Peđa Grbin, te na samom početku Ermina Lekaj Prljaskaj.
I kandidati su bili svjesni situacije.
– Ako budem izabran, a prema najavama neću to biti, izletjelo je u jednom trenutku Teodoru Antiću, inače glavnom tajniku Ustavnog suda.
Saslušanja nisu dugo trajala, deset do 15 minuta po kandidatu, a pitanja nisu bila svjetonazorski obojena. Ticala su se uglavnom funkcioniranja Ustavnog suda, koji godišnje zaprimi između šest i sedam tisuća predmeta, i njegovog odnosa s Vrhovnim sudom, a neki su u odgovorima ostavili malo bolji, a drugi možda malo lošiji dojam.
– A sada se kandidirate za ustavnog suca, što je časna funkcija. Kako mislite spojiti ta dva elementa, upitala je Vesna Pusić Olujića. Ovaj je odgovorio da je »u najmanju ruku bezobrazno« što Pusić koristi činjenicu da je članica Odbora za razrješavanje njihovog privatnog sukoba.
– Istina je ono što sam govorio. Zašto me niste tužili, rekao je Olujić. Vesna Pusić mu je uzvratila da je bilo kakva tužba besmislena kod tako očiglednih laži.
Zanimljive opaske
Bilo je i zanimljivih opaski. Većina se, primjerice, složila da je Ustavni sud posljednjih godina na određeni način izašao iz svojih okvira, pretvorio se u klasično pravosudno tijelo i razmjerno često ukidao pojedinačne presude sudova.
– Ustavni sud donosi mnoštvo odluka koje spadaju u sudski aktivizam i odudaraju od nekadašnje prakse, upozorio je Dubravko Ljubić, savjetnik na Ustavnom sudu. Sanja Barić smatra da bi ustavnim sucima trebalo produljiti sadašnji osmogodišnji mandat, ali im i uskratiti pravo reizbora. Lovorka Kušan navela je primjer iz svoje odvjetničke prakse, kad je isti predmet Ustavni sud riješio za godinu dana, a Europski sud za ljudska prava za 36 sati.
– Odluke Ustavnog suda, umjesto da budu jasne i sažete, podsjećaju na dizertacije, ocijenila je Mirjana Juričić, sutkinja Visokog upravnog suda kojoj je ovo već četvrta kandidatura za Ustavni sud. Dosad nije imala uspjeha, ali je, kaže, uporna.
Aktualna sutkinja Snježana Bagić ponovno je demantirala je da je prepisala dijelove Antićevog rada.
– Bila je riječ o okrugom stolu u Beogradu o odnosu javnosti i Ustavnog suda. Kao podlogu za rasprave omaškom sam upotrijebila dio njegovog rada, za što sam mu se ispričala, a potom i na samom okruglom stolu njega navela kao autora, rekla je Snježana Bagić.
Kandidat Stevo Bunčić pozvao se na odredbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina koje jamče razmjernu zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u državnoj upravi i pravosuđu. Podolnjak mu je objasnio da se Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu ne spominje ravnopravna zastupljenost manjina.
