Snimio Roni BRMALJ
Mi ćemo morati iz kojekakvih, pa i socioloških, razloga ostati na predmetnoj nastavi, jer na kraju krajeva što ćemo napraviti s viškom nastavnika. Istovremeno, ako udvostručimo satnicu matematike imat ćemo velikih problema. Namemamo ni sada dovoljno nastavnika matematike da ispune trenutnu satnicu
RIJEKA Kurikularna reforma hrvatskog obrazovanja ne ide u smjeru finskog modela obrazovanja – kaže ministar znanosti obrazovanja i sporta Vedran Mornar te dodaje kako promjena modela obrazovanja u međupredmetnu nastavu u Hrvatskoj u ovom trenutku nije realna.
Naime, za razliku od Finaca koji planiraju umjesto nastave ex catedra uvesti rad u malim grupama, a klasične predmete poput matematike, fizike, kemije, geografije, zamijeniti tematskim cjelinama koje će učenicima dati jasne okvire o tome zbog čega uče određene sadržaje i čemu će im oni u životu služiti, hrvatski će obrazovni sustav ostati na predmetnoj nastavi.
– Mi ćemo morati iz kojekakvih, pa i socioloških, razloga ostati na predmetnoj nastavi, jer na kraju krajeva što ćemo napraviti s viškom nastavnika. Istovremeno, ako udvostručimo satnicu matematike imat ćemo velikih problema. Namemamo ni sada dovoljno nastavnika matematike da ispune trenutnu satnicu, a što bi se tek dogodilo da udvostručimo potrebe. Slično je i s informatikom i obveznošću informatike. Mi nemamo dovoljno kapaciteta za provedbu 12 godina školovanja informatike, a hoće li finski model uspjeti to moramo ipak malo pričekati i vidjeti, ističe ministar.
Navodeći kako je upoznat s pritužbama nastavnika ministar ističe da je uvjeren da su ravnatelji sposobni to organizirati.
– Naime, tih ponavljača, učenika koji nisu uspješno završili školu sigurno neće biti puno. U jednoj ih se školi može nabrojati na prste jedne ruke. Ove godine može jedan nastavnik matematike odraditi produžnu nastavu za cijelu školu, sljedeće godine netko drugi. Mislim da tu prevelikog dodatnog opterećenja ne bi trebalo biti. Radna godina traje 11 mjeseci i ono što je osnovni problem što su nam zaduženja podijeljena na početku godine i nismo računali na to da nećemo morati raditi iza 15. lipnja. Možda bi u tom svjetlu stvari trebalo gledati drugačije, kaže ministar.
No, ipak dodaje da će za nastavnike i učenike predviđene kurikularne promjene značiti školu u koju će se ići s manje grča u želucu.
– Učenici će steći znanja potrebna za život, a ne neka faktografska znanja koja se uče napamet, već znanja za cjeloživotno učenje. Mi učenike moramo naučiti učiti, a ne ih učiti činjenicima. Činjenice su svugdje dostupne. U takvom jednom modelu gdje će biti više kreativnosti, prezentacija i gdje će učenici biti angažiraniji nego sada te će više rješavati probleme, onako kako se to inače u životu radi i bit će zadovoljniji, poručuje Mornar.
Međutim, priznaje, bit će tu problema, jer neće svi nastavnici na jednak način pristupiti reformi i promjenama u načinu rada. Ključni su problem oni stariji nastavnici, no to će se riješiti, tvrdi ministar, njihovom dodatnom izobrazbom.
– U tome će ulogu imati Agenncija za odgoj i obrazovanje i Agencija za strukovno obrazovanje koje će morati naučiti nastavnike kako raditi. Svjesni smo da će biti nastavnika koji se tome protive, ali reforme ne možemo odgađati zbog njih. Uvijek će postojati generacija pred penziju nezainteresirana za učenje, kaže Mornar.
Javni poziv, prema njegovim najvama, za formiranje timova za predmetni kurikulum bit će objavljen već u svibnju, a oni će intezivno početi s radom u rujnu. Prijedlog reforme trebao bi biti gotov do siječnja iduće godine, a nakon toga otvorit će se javna rasprava te će školske godine 2016./2017. započeti s eksperimentalnom primjenom u odabranim školama i u konačnici slijedi evaluacija reforme.
– To je proces koji je spor i čiji će se rezultati vidjeti za više godina. Osobno mi je žao što taj proces nije započeo prije deset godina, zaključuje ministar.
