ZAGREB Hrvatski proizvođači koji su pogođeni ruskom zabranom uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz zemalja Europske unije teško će rusko tržište u kratkom roku zamijeniti novim tržištima. Upozorila je na to Milka Kosanović, direktorica Udruge poljoprivrednih i prehrambenih proizvođača pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP). 

– Pronalaženje novih tržišta za plasman proizvoda nije posao koji se može odraditi preko noći. Ukupan hrvatski izvoz u Rusiju nije velik, ali značajno utječe na pojedinačne tvrtke koje su ozbiljno računale na rusko tržište, ističe Kosanović. 

Analiza situacije 

Stav HUP-ove udruge tako se slaže s procjenama Hrvatske gospodarske komore da će ruskim embargom biti ugrožen manji dio, tek oko 1,5 posto ukupnog hrvatskog izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, ali i da će ruska odluka ozbiljnije poteškoće prouzročiti pojedinačnim izvoznicima. Hoće li oni ipak i kada uspjeti pronaći alternativne kupce svojih proizvoda, zasad je teško govoriti, budući da domaće kompanije još uvijek analiziraju novonastalu situaciju. 

Domaćim proizvođačima i industriji mogao bi dodatno naštetiti mogući povećani uvoz hrane i poljoprivrednih kultura iz drugih članica Europske unije koje također traže izlaz za svoje proizvođače. Na »povećani pritisak na uvoz« upozorila je prošlog tjedna i HGK. S jedne strane, to će značiti pojeftinjenje za krajnje kupce, ali i nove probleme za proizvođače koji se sa dodatno sniženim cijenama neće moći nositi. Pritisak europskih izvoznika domaće će kompanije osjećati i na tržištima koja su im jako važna, poput BiH i Srbije.

– Nered na tržištu uzrokovat će sigurno i nered kod nas. Više od malih proizvođača, međutim, bit će oštećeni trgovci, smatra Mijo Latin, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza. Zaštitna klauzula 

U slučaju europske »navale« na hrvatsko tržište, Hrvatska bi, podsjećaju naši izvori iz gospodarskih krugova, mogla aktivirati i zaštitnu klauzulu iz ugovora o pristupanju EU. U njemu je predviđeno da ako se u razdoblju od najviše tri godine od ulaska u EU »pojave poteškoće koje su ozbiljne i koje bi mogle dulje potrajati u bilo kojem sektoru gospodarstva ili poteškoće koje bi mogle izazvati ozbiljno pogoršanje stanja gospodarstva određenog područja, Hrvatska može zatražiti odobrenje za poduzimanje zaštitnih mjera u svrhu popravljanja stanja i prilagodbe dotičnog sektora gospodarstvu unutarnjeg tržišta«. No, naši sugovornici navode da bi, s obzirom na dosadašnji veliki uvoz, bilo teško dokazati da je na hrvatsko tržište ušla tolika količina proizvoda koja bi opravdala aktiviranje »sigurnosne« klauzule. Pitanje je i bi li hrvatske vlasti bile uopće spremne na taj korak. 

Zasad se tek spremaju za sastanak u Bruxellesu na temu pomoći poljoprivrednom sektoru u EU. Ministarstvo poljoprivrede na taj će sastanak u četvrtak poslati svog predstavnika, no još ne očekuju konkretna rješenja. U stalnom su kontaktu s hrvatskim proizvođačima koji izvoze na rusko tržište, ali zasad, koliko se može doznati, ne razmatraju konkretne mjere za pomoć, već čekaju zajedničku europsku akciju.