Austrijski hoteli i restorani nude bolje uvjete hrvatskim radnicima Foto/ Sergej DRECHSLER
Već sada neke hrvatske hotelske kuće imaju najave da će im znatan broj dugogodišnjih sezonaca iskoristiti uklanjanje barijera za zapošljavanje te sreću potražiti u nekom od austrijskih hotela i restorana
ZAGREB – Hrvatski turizam kroz koju će godinu imati potrebu za uvozom oko 30 do 35 tisuća radnika.
Prije dvije godine stranih je djelatnika u turizmu bilo oko dvije tisuće, lani je iskorištena kvota od 6.400 dozvola, a ove godine njih preko 20 tisuća.
Problem s kadrovima očekuje sektor i u turističkoj 2020. obzirom da početkom godine vrata svog tržišta rada potpuno otvara i susjedna Austrija. Već sada neke hrvatske hotelske kuće imaju najave da će im znatan broj dugogodišnjih sezonaca iskoristiti uklanjanje barijera za zapošljavanje u ovoj susjednoj zemlji te sreću potražiti u nekom od austrijskih hotela i restorana.
Rečeno je to, uz ostalo, jučer na predstavljanju analize Turistički impuls Hrvatske udruge turizma (HUT), krovne udruge hrvatskog turističkog sektora.
Naime, kraj još jedne rekordne turističke godine bila je prilika da se analizira pozitivne i negativne trendove koji su je obilježili, kao i dade okvir očekivanja za predstojeću.
Veljko Ostojić, direktor HUT-a, tom je prilikom istaknuo kako je po fizičkim pokazateljima ovo bila bila rekordna godina te su i noćenja i dolasci povećani, no rentabilnost poslovanja vodećih turističkih kompanija je u padu. Isto tako, aktualan je i zabrinjavajući trend smanjenja iskorištenosti kapaciteta.
Financijski pokazatelji
– Stopa rentabilnosti u prvih devet mjeseci ove godine je u usporedbi s prošlom godinom smanjena sa 8,8 posto na 7,9 posto, odnosno 10 posto u samo jednoj godini.
Obzirom da je stopa rentabilnosti jedan od odlučujućih faktora kod donošenja odluka o investiranju, ovaj podatak zabrinjava. Posebno stoga jer znači razdoblje povrata ulaganja od 12,6 godina.
Naime, stopa rentabilnosti u Hrvatskoj je niža nego u konkurentskim zemljama, gdje investitori ostvaruju stopu rentabilnosti od 10 do 12 posto, odnosno investiciju vraćaju u roku od 8 do 10 godina.
Dakle, pad rentabilnosti u poslovanju najvećih turističkih kompanija ove sezone prijeti dodatnom smanjenju investicija u turizmu jer ozbiljni investitori ne mogu opravdati ulaganje u zemlji u kojoj je rentabilnost poslovanja i upola niža u odnosu na okruženje. Zaključno, 2019. je bila dobra po fizičkim pokazateljima, međutim financijski pokazatelji ne slijede ono što se događa s noćenjima i dolascima.
Iduća godina donosi snižavanje PDV-a na jela na 13 posto, što bi sektoru trebalo osloboditi oko 900 milijuna kuna, od čega 100 miljuna hotelijerstvu, a 800 milijuna restoraterstvu. No u sektoru poručuju kako to smatraju prvom fazom rasterećenja, dok je konačan cilj snižavanje poreznog opterećenja na razinu koju imaju konkurentske zemlje, a u pravilu je to 10 i manje posto. Isto tako očekuje se izglasavanje novog Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, a koji definira pitanje turističkog zemljišta. No, nacrt koji je prošao na Vladi i poslan u saborsku proceduru, razlikuje se od onog koji je bio na e-savjetovanju. Donošenje Zakona se očekuje kroz četiri do pet mjeseci, do kada bi trebao biti usvojen i u Saboru, a u sektoru se nadaju da će se do tada njihove primjedbe ipak uvažiti.
Dapače, daje signal kako su potrebne promjene ako želimo da turizam i dalje bude jedan od nositelja gopodarskog rasta, upozorio je direktor HUT-a. Inače, pad rentabilnosti uzrokovan je većim rastom troškova, u odnosu na rast prihoda, s time da je primjerice, trošak rada u prosjeku veći za 10,5 posto, a u nekim kompanijama i za 18 posto u odnosu na godinu ranije.
Isto tako, vidljivo je i smanjenje stope zauzetosti smještajnih kapaciteta. Naime, broj kreveta u Hrvatskoj raste brže od broja noćenja i dolazaka, s time da se najbrže povećava broj kreveta u privatnom smještaju.
Zauzetost kapaciteta je najniža na Mediteranu i ove je godine, primjerice, u komercijalnom smještaju, dakle, kod iznajmljivača pala na 22,6 posto. S druge strane u hotelima imaju stopu zauzetosti od 42,6 posto. Direktor HUT-a iznio je i zanimljiv podatak prema kojem su u posljednje dvije godine u privatnom smještaju noćenja rasla za 5,7 posto, dok je broj kreveta povećan dvostruko, i to 10,5 posto.
Rast »povratnika«
Inače, u hotelima, Hrvatska ima 175 tisuća kreveta, u kampovima 245 tisuća, a u privatnom smještaju čak 1,1 milijun kreveta.
– Riječ je o totalnom nesrazmjeru u strukturi kapaciteta, upozorio je Ostojić te dodao kako će trebati donijeti neke odluke vezano za sve nižu stopu zauzetosti smještaja.
Na predstavljanju je također istaknuto kako su na Mediteranu ove godine najveći rast imali »povratnici«, odnosno zemlje koje imaju visok omjer vrijednosti za novac, a što je u uvjetima smanjenog ekonomskog rasta u europskim zemljama bilo od presudne važnosti za odabir destinacije za odmor.
– Apsolutni pobjednik Mediterana je po fizičkim pokazateljima ove godine bila Turska koja je ostvarila rast od 14,5 posto. S druge strane, minus ima, primjerice Španjolska, no Španjolci su se opredijelili za podizanje kvalitete umjesto da dalje povećavaju kapacitete, rekao je Ostojić, navodeći kako su u Hrvatskoj ove godine najbolje prošle one turističke tvrtke koje su dizale kvalitetu, pratile stanje na tržištu i pravovremeno reagirale na eventualne poremećaje.
U nadolazećoj turističkoj godini u Europi se očekuje umjeren rast cijena u hotelijerstvu, i to od jedan do tri posto, a svakako valja računati i na zaoštravanje konkurencije na Mediteranu, osobito s Turskom, Grčkom i zemljama Sjeverne Afrike.
