Pritisak vršnjaka i potreba za potvrđivanjem tjeraju mlade na rizično ponašanje / snimio S. DRECHSLER
Istraživanje o seksualnosti mladih pokazalo je da čak petina roditelja nikada o spolnosti nije rezgovarala sa svojom djecom. Utjecaj roditelja je ključan i otvoreni razgovor s roditeljima o takvim temama može uvelike promijeniti ponašanje mladih u pozitivnom smjeru, kažu stručnjaci
Hrvatski tinejdžeri u prosjeku u spolne odnose stupaju sa 16 godina – mladići najranije u dobi od 15 godina, a djevojke i godinu ranije. Do svoje 19. godine promijene u prosjeku 2,6 partnera, svaki peti nikad ne koristi kontracepciju, a svaka četvrta djevojka najmanje je jednom koristila pilulu »za dan poslije«, pokazalo je istraživanje portala www-maloljetni-roditelj.net, predstavljeno na jučerašnjoj tribini »Otvoreno o seksualnosti mladih – Rušimo tabue!« u organizaciji Udruge roditelja »Korak po korak«. Drugo istraživanje ove udruge, ono o komunikaciji roditelja i djece na temu seksualnosti, pokazalo je da čak 20 posto roditelja koji se zanimaju za taj problem nikada nije razgovaralo s djecom o spolnosti, te da 76 posto djece informacije o takvim temama uglavnom »skuplja« na internetu.
Udruga »Korak po korak« provela je istraživanje među roditeljima svjesnim važnosti takvog razgovora s djecom, a i u toj skupini njih 20 posto nikad nije o temi spolnosti razgovaralo s djecom. U općoj populaciji situacija je bitno lošija.
– Najčešće je razlog nelagoda, osjećaj da je dijete još premlado ili ih jednostavno nije ništa pitalo. Iako su svjesni da je njihova uloga najveća, 77 posto roditelja smatra da o tome u školi nema dovoljno sadržaja, a više od polovine ispitanih da bi se takvim temama u većoj mjeri trebali baviti školski psiholozi i liječnici – kaže psihologinja Helena Rajčić.
Alkohol i droga
U istraživanju portala Maloljetni roditelj uglavnom su sudjelovale djevojke, a pokazalo se da je u dobi od 19 godina njih 90 posto spolno aktivno, ali im je informiranost zabrinjavajuće loša. Samo 43 posto uvijek koristi kontracepciju, 23 posto ponekad, a 18 posto nikad, dok se više od polovine uvijek ili često štiti od neželjene trudnoće prekinutim snošajem, potpuno nepouzdanom metodom kontracepcije. Među djevojkama koje su primijenile hitnu kontracepciju, njih 12 posto bile su maloljetnice, a 60 posto ih nije savjetovalo stručnjaka niti radilo prethodne krvne pretrage zbog mogućih nuspojava.
Svaki četvrti tinejdžer ponekad ima spolne odnose pod utjecajem alkohola ili droge, a 66 posto nikad ne prakticira takvu kombinaciju. Unatoč tome što ne koriste zaštitu, mladi se ne boje spolno prenosivih bolesti pa se na testiranje na neku od njih odlučilo samo 20 posto, a čak 85 posto smatra to pitanje – potpuno nevažnim.
Da im se pak dogodi trudnoća, na rađanje djeteta odlučila bi se tek svaka druga djevojka. Njih 55 posto odlučno je da bi zadržalo dijete, 40 posto odlučilo bi se za pobačaj, a 0,7 posto dalo bi dijete na posvajanje. U dobi od 14 do 17 godina, trudnoću bi zadržalo tek 25 posto djevojaka, dok je u dobi od 18 do 21 godine takvih bitno više, oko 50 posto. O prekidu neželjene trudnoće ne bi dvojilo 40 posto djevojaka mlađih od 21 godine, dok u dobi iznad 22 godine jedini izlaz u pobačaju vidi samo 15 posto djevojaka.
– U prosjeku jednom mjesečno dobijemo pitanje o maloljetničkoj trudnoći, a u odgovoru zagovaramo izbor, ali upućujemo djevojku na razgovor sa stručnjakom. Ovo je istraživanje pokazalo da su tinejdžerice svjesne svoje psihičke i fizičke nezrelosti za roditeljstvo – objasnio je Bojan Krsnik, voditelj portala. Najčešća su, kaže, pitanja ginekolozima, ona koja se odnose na računanje plodnih dana, a dnevno se ponavljaju pitanja poput »Mogu li zatrudnjeti petingom?«, koja ukazuju na potpunu neinformiranost mladih o spolnosti.
Primjeren način
Adolescenti su danas odasvud bombardirani hiperseksualiziranim medijskim sadržajima, a pritisak vršnjaka i potreba za potvrđivanjem tjeraju ih na rizično ponašanje, upozoravaju stručnjaci. Otvoreni razgovor s roditeljima o takvim temama može uvelike promijeniti njihovo ponašanje u pozitivnom smjeru, tvrde.
– Utjecaj roditelja ključan je da bi se izbjeglo rizično ponašanje. Roditelji griješe jer misle da će djecu razgovorom o seksualnosti potaknuti na seksualnu aktivnost, ali zapravo je obrnuto: što ranije razgovor s djecom o seksualnosti počne, to su manje šanse za rizično seksualno ponašanje. Otvoreni razgovor roditelja i djeteta može nadjačati utjecaj vršnjaka i medija – objasnila je Silvija Stanić, izvršna direktorica Udruge. Idealno je vrijeme za početak takvih razgovora, kaže, dob između osme i desete godine života, jer se tada uspostavljaju temelji za takvu komunikaciju.
– Može se početi već i u predškolsko doba, naravno, na primjeren način. Tako će kasnije biti lakše razgovarati o temama seksualnosti, jer se u doba adolescencije javlja sram i moguće je da dijete odbije razgovor – veli Stanić. Čak i ako se to dogodi, dodaje, ne treba inzistirati na razgovoru, već uputiti dijete na druge izvore informacija, savjetovalište ili odgovarajuće brošure. Razgovor o seksualnosti morao bi, pojašnjava, ukazati na dobre i loše strane spolnosti, a ključna poruka trebala bi biti ne žuriti, voditi računa o emocijama i koristiti zaštitu.
