Istraživanje je pokazalo kako je u prosjeku 54 posto učenika barem jednom probalo cigarete, a 28 posto izjavilo je da su pušili u posljednjih 30 dana. Zemlje s visokom proširenošću pušenja su Bugarska, Hrvatska, Češka, Francuska, Latvija, Monako i Slovačka (oko 40 posto), dok je najniža proširenost u Albaniji, na Islandu, Crnoj Gori i Norveškoj (oko 12 posto).
ZAGREB – Mladi u Hrvatskoj su po pušenju cigareta i konzumiranju alkohola iznad europskog prosjeka, pokazalo je to Europsko istraživanje o pušenju, pijenju alkohola, uporabi droga i rizičnim čimbenicima među učenicima – ESPAD provedeno tijekom 2011. godine u 36 europskih zemalja, a predstavljeno danas u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).
Istraživanje je pokazalo kako je u prosjeku 54 posto učenika barem jednom probalo cigarete, a 28 posto izjavilo je da su pušili u posljednjih 30 dana. Zemlje s visokom proširenošću pušenja su Bugarska, Hrvatska, Češka, Francuska, Latvija, Monako i Slovačka (oko 40 posto), dok je najniža proširenost u Albaniji, na Islandu, Crnoj Gori i Norveškoj (oko 12 posto).
U Hrvatskoj su prema istraživanju djeca izjavila kako je u posljednjih mjesec dana pušilo njih 41 posto, što nas smješta na treće mjesto i daleko iznad europskog prosjeka, rekla je voditeljica Službe za školsku i adolescentnu medicinu i prevenciju ovisnosti HZJZ-a dr. Marina Kuzman.
Alkohol je barem jednom u životu u prosjeku probalo 87 posto učenika, u posljednjih 12 mjeseci je alkohol pilo njih 79 posto, a za to da su pili u posljednjih 30 dana izjasnilo se 57 posto učenika. Pijenje alkohola ‘u zadnjih 30 dana’ prisutno je u oko 75 posto učenika u Češkoj i Danskoj, ali samo u 17 posto na Islandu ili 32 posto u Albaniji. Među zemljama nema jasne geografske pravilnosti, iako se može reći da je manja proširenost pijenja u nordijskim i balkanskim zemljama, pokazalo je istraživanje.
Procijenjena količina pića prilikom posljednjeg pijenja varira među zemljama pa su tako dječaci u Danskoj popili tri puta više nego njihovi vršnjaci u Albaniji, Crnoj Gori ili Moldaviji. Velike količine češće su među učenicima u nordijskim zemljama i Velikoj Britaniji, dok su manje količine karakterističnije za jugoistočnu Europu.
Dio učenika izjavio je da su zbog uporabe alkohola imali ozbiljne probleme, bilo u školi, s prijateljima, roditeljima ili policijom. Najviše je takvih učenika u Češkoj, Latviji i Slovačkoj.
U Hrvatskoj se izjasnilo 85 posto učenika da je pilo alkohol (87 posto dječaka i 84 posto djevojčica), a ‘u posljednjih 30 dana’ njih 66 posto (71 posto dječaka i 61 posto djevojčica). Da se u posljednjih mjesec dana opilo, izjavilo je 24 posto dječaka i 17 posto djevojčica, a da je ekscesivno pilo (5 ili više pića zaredom) priznalo je 59 posto dječaka i 48 posto djevojčica. U svim pokazateljima pijenja alkohola hrvatski su učenici iznad europskog prosjeka, ustvrdila je Kuzman.
Gotovo trećina učenika izjavila je da im je marihuana lako ili vrlo lako dostupna. No i tu su prisutne nacionalne razlike – od 59 posto učenika koji je smatraju dostupnom u Češkoj do samo 6 posto u Moldaviji.
U 2011. godini u prosjeku 18 posto učenika (21 posto dječaka i 15 posto djevojčica) izjavilo je da su uzeli neko od ilegalnih sredstava. Proširenost uporabe jako je različita po zemljama – dok je u Češkoj 43 posto učenika izjavilo da je uzelo neku od ilegalnih droga, u Francuskoj i Monaku oko 39 posto, u Moldaviji, Srbiji, Republici Srpskoj, Farskim otocima i u Norveškoj to je samo oko 6 posto. Većina učenika je od ilegalnih sredstava probala marihuanu, ecstasy i amfetmine oko 3 posto, a sve ostale droge daleko manje učenika. Dječaci češće eksperimentiraju s marihuanom, a i s ostalim drogama od djevojčica.
Hrvatski učenici su po konzumaciji marihuane u prosjeku ostalih europskih zemalja – u životu je marihuanu probalo njih 18 posto (21 posto dječaka i 14 posto djevojčica). Da je u posljednjih mjesec dana je s marihuanom ekperimanentiralo izjasnilo se 7 psoto učenika (9 posto dječaka i 5 psoto djevojčica).
Istraživanje ESPAD provodi se od 1995. godine u četverogodišnjim razmacima, a posljednje koje je provedeno prošle godine obuhvatilo je više od 100.000 mladih u dobi od navršenih 16 godina, u ukupno 36 europskih zemalja