Ratni zapovjednik Kažnjeničke bojne HVO-a dobio rješenje

Mladen Naletilić Tuta na slobodi za godinu dana

Boris Pavelić

 Naletilić će biti pušten 18. veljače 2013. godine, točno na dan kada ga je, prema podacima Haškoga suda, prije 13 godina i četiri mjeseca uhapsila hrvatska policija,  nakon što je u zatvoru proveo dvije trećine kazne, gotovo točno u dan precizno



Ivan Čermak, kojega je Haški sud prošle godine oslobodio odgovornosti za zločine u Oluji, jedini je Hrvat iz Hrvatske kojega je Haški sud oslobodio, i koji se iz haškoga pritvora vratio kući. Nije, međutim, jedini hrvatski državljanin, a ni jedini Hrvat uopće: popis njegovih sunarodnjaka iz BiH mnogo je duži, raznolikiji i – neobičniji. Zadnji na tom popisu je Vinko Martinović Štela, haški osuđenik osuđen na 18 godina, a koji se vratio kući nakon što je 12 godina proveo iza rešetaka. Martinovića je Tribunal 2006. pravomoćno osudio na 18 godina zatvora, zajedno s Mladenom Naletilićem Tutom. Obojica su 2008. poslani u Italiju na odsluženje kazne.


Za zločine u Hrvatskoj, u Haagu je optuženo šest Hrvata, gotovo triput manje nego Srba: Janko Bobetko, Mirko Norac, Rahim Ademi, Ante Gotovina, Mladen Markač i Ivan Čermak. No Haag je sudio samo trojici: Bobetko je umro prije nego što je počelo suđenje, a proces Mirku Norcu i Rahimu Ademiju prebačen je u Hrvatsku. Čermak je pušten, a osuđeni su Gotovina i Markač.    Drukčije je s Hrvatima iz BiH. Osuđeno ih je desetak, četvorica su oslobođena, a još šestorici traje suđenje u predmetu »Herceg-Bosna«.





To je Novome listu danas potvrdio general HVO-a Ivan Andabak, jedan od Naletilićevih najbližih suradnika. Pokaže li se ta vijest točnom, Naletilić će biti pušten točno na dan kada ga je, prema podacima Haškoga suda, prije 13 godina i četiri mjeseca uhapsila hrvatska policija. Time će biti ispunjen i uvjet Haškoga suda, koji dopušta oslobađanje osuđenika nakon što odsluže dvije trećine zatvorske kazne.


Haški je sud Naletilića 31. ožujka 2003. osudio na 20 godina zatvora za mučenja, namjerno nanošenje velikih patnji ili teških povreda tijela ili zdravlja, protupravno preseljenje civila i protupravni rad, bezobzirno razaranje neopravdano vojnom potrebom, pljačkanje javne ili privatne imovine, mučenje te progone na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi. 


Naletilić je jedan od najzloglasnijih gospodara rata u BiH. Tijekom rata vodio je postrojbu, Kažnjeničku bojnu HVO-a, koja je počinila mnoge zločine, i iz koje je još jedan zapovjednik, Vinko Martinović zvani Štela, zajedno s Naletilićem u Haagu osuđen na 18 godina zatvora, iz kojega je nedavno pušten. 


U vrijeme Franje Tuđmana, Naletilić je slovio za nedodirljivoga vladara Hercegovine, kojemu je bilo dopušteno da i usred Zagreba zlostavlja ugledne nevladine aktiviste i borce za ljudska prava, poput odvjetnika Slobodana Budaka, kojega je Naletilić u drugoj polovini devedesetih ispljuskao u hotelu Sheraton. 


Hrvatska policija nije ga uhitila zbog optužnice Haškoga suda, nego pod sumnjom da su njegovi podređeni ubili vojnika HVO-a Roberta Nosića. Nakon što je Haški sud zatražio izručenje, Naletilić je završio u bolnici, uz vijesti da je teško bolestan. No nakon što je ipak izručen Haagu, doznalo se da je zdrav kao dren, i jedan od najboljih odbojkaša u zatočeničkome timu Schengenskoga pritvora. 


Krhak, s naočalama i često s maramom oko vrata, običavao se predstavljati intelektualcem europskog formata, na što su često nasjedali i tadašnji infantilni mediji, čije je predstavnike, u atmosferi straha pomiješanog s divljenjem, običavao ugošćavati u svojoj vili na Širokome brijegu. No Haški je sud dokazao da je Mladen Naletilić nije ništa drugo doli nasilnik kojemu je zločinačka politika omogućila da se pretvori u počinitelja teških ratnih zločina i uzročnika teških patnji mnogih nevinih ljudi.