Grad: Rijeka
Danas: 20° oluje
Sutra: 6° 11° kiša
22. listopada 2017.
Infrastrukturni projekti

Mirovinski fondovi poslali poruku Vladi: 'Imamo 84 milijarde kuna, a nemamo u što ulagati'

Zagovaraju ulaganje u projekte u infrastrukturi a to bi i državi značilo smanjenje javnog duga / Foto S. Ježina
Zagovaraju ulaganje u projekte u infrastrukturi a to bi i državi značilo smanjenje javnog duga / Foto S. Ježina
Autor:
Objavljeno: 2. veljača 2017. u 23:42 2017-02-02T23:42:21+01:00

Luke, željeznica, projekti u proizvodnji struje, autoceste – želje su mirovinaca. »Polako« – odgovaraju iz Vlade na sva ta potencijalna ulaganja. Mirovinskim fondovima tako ostaje da i dalje mahom ulažu u državne obveznice 

Obvezni mirovinski fondovi (OMF) imaju 84 milijarde kuna vrijednu imovinu i žele dio svojih ulaganja usmjeriti u infrastrukturne projekte, poput luka ili željeznica, ali i u projekte u proizvodnji električne energije. Uz to, pozdravljaju ideju da se dionice HEP-a listaju na burzi, a još uvijek smatraju da bi ulaganje u Hrvatske autoceste bilo dobro i za njih i za državu jer bi značilo smanjenje javnog duga.

Želju za ulaganjima u sve te projekte čelnici OMF-ova iznijeli su na jučerašnjoj konferenciji za novinare Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima (UMF). Iako podržavaju listanje dionica HEP-a na burzi, »mirovinci« misle da bi možda bilo bolje da se prodaje 25 posto i jedna dionica HEP-a, a ne dvije dionice manje, odnosno 25 posto minus jedna, a očito je da takav stav imaju jer onaj tko bi i kupio cijeli paket od 25 posto dionica umanjen za jednu, ne bi imao nikakva upravljačka prava.

Drugi mirovinski stup

Uplate u drugi mirovinski stup od pet posto doprinosa počele su 2002. godine i članstvo je bilo obvezno za sve koji su imali manje od 40 godina. U 2014. godini građani su dobili priliku u okviru obveznih fondova birati koliko rizična ulaganja svoje mirovinske štednje žele. Tako je fond B bio namijenjen onima kojima je do miroviine ostalo pet ili više godina.

Građanima koji su do mirovine imali manje od pet godina namjenjen je fond C i tu su ulaganja bila najmanje rizična.

U fond A mogli su svi oni kojima je do mirovine ostalo više od deset godina i tu su ulaganja donosila najviše prinosa, ali su i najrizičnija.

Udjeli u tvrtkama

Predsjednik UMF-a Dinko Novoselec pojasnio je da su mirovinski fondovi i lani, kao i prethodnih godina, najviše ulagali u državne obveznice, što je osim njihove odluke, posljedica nemogućnosti ulaganja negdje drugdje.

– S imovinom od 84 milijarde kuna, Zagrebačka burza s dnevnim ulaganjima od oko osam milijuna kuna ne može biti dovoljna za ta ulaganja – napomenuo je Novoselec.

Uz akumuliranu štednju u drugom stupu, mirovincima očito trebaju novi projekti za ulaganje jer im svake godine dolazi dodatnih pet milijardi kuna na ime pet posto doprinosa koje plaćaju zaposleni u Hrvatskoj.

Na pitanje jesu li Vladu možda izvijestili o tome da su zainteresirani za infrastrukturne projekte, proizvodnju električne energije i autoceste, čelnici mirovinskih fondova kažu da Vlada dobro zna njihove namjere, te da u slučaju autocesta svoj interes ne uvjetuju modelom koji bi značio prodaju dionica HAC-a u javnoj ponudi, kako je to planirala Kukuriku vlada.

– Polako – bio je jedini ogovor na upit kakav je povratni odgovor iz Vlade na sva ta potencijalna ulaganja, a na to je li to i svojevrsna porukaVladi da novca ima, a da samo treba ubrzati projekte – poručili su novinarima da to sami zaključe.

Iako su državne obveznice i dalje na prvom mjestu ulaganja mirovinskih fondova, lani su povećali svoje udjele u tvrtkama poput Arenaturista, Adris grupe, Atlantica, Končara, Podravke i HT-a, a sudjelovali su i u privatizaciji rapskog Imperiala te u dokapitalizacijama HTP-a Korčula, Ilirije i Zagrebačke burze.

PRINOSI U 2016.

kategorija B 6,94%

kategorija C 7,43%

kategorija A 11,8%

Uvećana imovina

U 2016. godini obvezni mirovinski fondovi ostvarili su prinos od 6,94 posto u kategoriji B, gdje je ostalo najviše (čak 98 posto osiguranika), u kategoriji C je prinos bio 7,43 posto, a u kategoriji A čak 11,8 posto.

U 15 godina, pohvalili su se u udruzi mirovinskih fondova, prosječan je prinos bio 5,95, što znači da je, kad se u to uključi i prosječna godišnja inflacija od 2,5 posto iz tog razdoblja, godišnji neto prinos bio 3,5 posto.

Takvi rezultati u posljednjih 15 godina, pojasnio je Novoselec, doveli su do toga da je imovina članova obveznih mirovinskih fondova uvećana za 30 milijardi kuna, pa je sto kuna koje je netko unio u fond na početku mirovinske reforme 2002. godine, danas naraslo na 240 kuna.

Članovi obveznih mirovinskih fondova koji su u drugi stup počeli uplaćivati od prvog dana, danas na svojim osobnim računima imaju, izračunali su u udruzi, 130 tisuća kuna.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka