Predsjednica ORAH-a Mirela Holy u razgovoru za naš list govori o aktualnoj političkoj i gospodarskoj situaciji u zemlji, o tome koji su razlozi strelovitog uspona njene stranke osnovane krajem prošle godine, kao i o tome zašto u ovo doba godine, dok su ostali čelnici političkih stranaka negdje na Jadranu, vrijeme provodi u Zagrebu u skromnim prostorijama stranačke središnjice. 

  – Inače nisam osoba za kupanje i sunčanje. Osim toga, ako gradite stranku nema vremena za godišnji odmor. Odlučili smo ljeto iskoristiti za početak predstavljanja naših politika, i to iz vrlo racionalnog razloga. Sada je sezona kiselih krastavaca. Programi stranaka nisu medijima baš atraktivni i teško se u njima probijaju. A budući da smo htjeli dobiti medijsku pokrivenost odlučili smo da to odradimo kada su gotovo svi politički igrači na plaži. Dosad smo predstavili našu prvu politiku, bila je to konopljarska politika. Ona je već usvojena, prošla je javna rasprava, obradili smo već komentare. Nakon toga smo predstavili energetsku i transportnu, šumarsku te politiku vanjskih poslova. A danas predstavljamo poljoprivrednu politiku. Do kraja ovog mjeseca ćemo predstaviti i politiku javne uprave koja nam je jedna od najvažnijih. Tijekom jeseni ići ćemo s drugim politikama, početkom rujna predstavit ćemo onu koju se bavi znanošću i obrazovanjem. Iskustva drugih država pokazuju da je ulaganje u znanost i tehnologiju jedan od ključnih preduvjeta za prosperitet društva. Žalosna je činjenica da Hrvatska izdvaja samo 0,75 posto BDP-a za znanost i obrazovanje dok razvijene države izdvajaju između tri i pet posto.

  Hoćete li neke od politika već u ovom saborskom mandatu pretočiti u zakonske prijedloge?

Indijska konoplja

  Ne bojite li se napada iz konzervativnih krugova da podupirete narkomaniju?

  – Nikada nisam kalkulirala u otvaranju nekih tema. U konoplji je veliki potencijal. A što se tiče same indijske konoplje, nažalost obitelji koje imaju oboljele od karcinoma, multiple skleroze i niza drugih teških bolesti mogle bi jako puno reći o tome na koji se način država ponaša maćehinski prema bolesnima i praktički ih tjera da budu kriminalci.

  Moraju ilegalno uvoziti?

  – Da, moraju ilegalno uvoziti. Slovenija je nedavno legalizirala medicinski kanabis. To je apsolutni trend. Postoji više od 700 znanstvenih istraživanja koja ukazuju na zaista velike zdravstvene benefite indijske konoplje. Dosta daleko je u korištenju indijske konoplje u medicinske svrhe otišao Izrael gdje postoje posebne klinike i specijalizirani terapeuti. Hrvatska ne bi trebala biti na začelju ovog trenda već bi trebala biti među prvima.

  Još neke saborske inicijative?

  – Ići ćemo s nekim inicijativama vezano za pravosuđe. Na tome se radi. Ali budući da sam već dugo u Saboru svjesna sam kako to na kraju završi. Nadam se da će Ministarstvo poljoprivrede ipak ići na liberalizaciju konoplje. Postoje neke pozitivne intencije vezane uz to. Oko toga je dosad postojao veliki otpor Ministarstva zdravlja. Osim toga, tijekom ljeta naš tim koji se bavi znanošću i obrazovanjem napravio je jako kvalitetan osvrt i primjedbe na prijedlog građanskog odgoja o kojem je u tijeku javna rasprava. Primjedbe su već poslane, a početkom sljedećeg tjedna ćemo ih dignuti na web.

  Što mislite o ideji ministra Mornara da se građanski odgoj razlomi kroz više predmeta?

  – Nemam ništa protiv toga da to uđe kao mainstreaming u druge predmete. Ali Građanski odgoj treba biti i poseban predmet.

  Već od ove školske godine?

  – Da. Pogotovo zato što je to bila jedna od važnih reformi na kojima je počivala i obrazovna politika Kukuriku koalicije u Planu 21. U interesu je i države i društva da se radi na edukaciji ljudi jer je ljudski kapital najvažniji kapital koje neko društvo ima.  

   Unutarstranački izbori

  – Prema Planu rada definirali smo da ćemo do polovine godine pokriti sve županije i županijska središta. Danas imamo povjerenike i formirane organizacije u svim županijskim središtima. Formalno još to moramo odraditi u Vukovaru i Krapini. Sada smo se počeli kapilarno širiti prema drugim gradovima i općinama tako da u ovom trenutku imamo pokrivenu cijelu Hrvatsku. A u listopadu ćemo provesti unutarstranačke izbore.

  Na svim razinama?

  – Da. I za Glavni forum i za Nadzorni forum. Birat će se predsjedništvo stranke, te predsjedništva i predsjednici regionalnih i gradskih organizacija. ORaH je jedina stranka u Hrvatskoj koja ima glasanje po metodi jedan član jedan glas za apsolutno sve funkcije u stranci, osim naravno onih operativnih poput na primjer tajnika.

  Znači članovi će izravno birati predsjednika, odnosno predsjednicu stranke?

  – Da, sve stranačke funkcije. Predsjednika/cu i potpredsjednike/ce, predsjednika/cu Glavnog i Nadzornog foruma biraju svi članovi stranke. Predsjedništvo se bira po regionalnom principu. Nemamo županijske organizacije zbog toga jer se zauzimamo za ukidanje županija i stvaranje regija. U našem predsjedništvu sjedi osam ljudi, po dvoje iz svake regije. I to po principu paritetne demokracije, znači jedan muškarac i jedna žena iz svake regije. Članovi iz jedne regije biraju predstavnike u predsjedništvu iz svoje regije. Prilično je besmisleno da ljudi, primjerice iz Dubrovnika koji nemaju pojma koji su ljudi iz Slavonije, biraju ljude iz Slavonije.

  Znači li to da neće biti klasičnog izbornog sabora na kakve smo navikli?

Čišćenje u stranci

  Kako je prošla čistka u stranci?

  – Proveli smo tijekom ljeta reviziju članstva. U bazi podataka imali smo oko 4.200 ljudi. I čišćenjem podataka iz baze smo maknuli 700 ljudi i prebacili ih u status simpatizera.

  Zbog čega? Nisu bili dovoljno aktivni ili nešto drugo?

  – Nisu bili dovoljno aktivni. Recimo, zovete ih na telefon, a oni se ne javljaju. Ne pojavljuju se na sastancima, ne odgovaraju na mailove. U stranci ne želimo imati spavače. Želimo da nam članstvo doista bude aktivno. I zbog toga imamo obvezu vođenja dnevnika aktivnosti.

  Što je dnevnik aktivnosti?

  – Dnevnik aktivnosti je dokument u koji članovi/ce stranke upisuju sve svoje aktivnosti u obliku natuknica. Oni/e kandidati/kinje koji/e su obnašali/e neku funkciju s definiranim planom rada trebaju dobiti verifikaciju točnosti iznesenih podataka u dnevniku aktivnosti od strane funkcije koja nadzire provedbu plana rada. Ukoliko funkcija nije realizirala obveze iz plana rada, a za to nema objektivnih opravdanja, ne može dobiti pozitivno mišljenje Kadrovske komisije. Kod kandidata/kinja koji/e nisu obnašali dužnosti za koje je utvrđen plan rada ocjenjuje se stupanj motiviranosti kroz mjerljive podatke – stupanj uključenosti u aktivnosti stranke poput sudjelovanja u organizacijskim aktivnostima stranke; motivaciji novih članova/ica i donatora/ica; programskih te komunikacijskih aktivnosti.

  Kakav je proces kandidiranja?

  – Nije baš jednostavan. I to zbog toga što svi koji žele aplicirati na određene funkcije moraju tu svoju ambiciju iskazati Kadrovskoj komisiji. Onda Kadrovska komisija procjenjuje dnevnike aktivnosti, a za više funkcije radi psihološko testiranje.  

   Psihološko testiranje

  Psihološko testiranje?

  – Pa cijelo je predsjedništvo već prošlo psihološko testiranje.

  Tko vas je testirao?

  – Profesionalci su testirali cijelo predsjedništvo i središnjicu stranke.

  Testirali što?

  – Radili smo testove inteligencije, komunikacijskih sposobnosti i socijalnih vještina. I onda smo dobili mišljenje.

  Je li netko pao na testu?

  – Ne mogu vam reći. To se testiranje provodi na način da se rezultati predstavljaju samo onoj osobi koja je testirana. A vodstvu stranke se daje okvirni profil jer bi nešto drugo predstavljalo kršenje privatnosti. I na temelju tog testiranja kadrovska komisija daje pozitivno ili negativno mišljenje, odnosno daje preporuku. I onda na temelju tog pozitivnog mišljenja kandidat može ići na izbore. A ako ne dobije pozitivno mišljenje od Kadrovske komisije onda mora prikupljati potpise podrške.

  To će se primjenjivati na predstojećim unutarstranačkim izborima?

  – To će se primjenjivati također i kod sastavljanja naših lista.

  Znači ustrojavate stranku kao korporaciju?

Tajming dio uspjeha

  – Možete raditi najbolje i najkvalitetnije, imati superprojekt. Ali ako nije dobar trenutak onda će se teško postići uspjeh. Važan čimbenik – istina zasad samo anketnog uspjeha ORaH-a iako smo izborili zastupnika u Europskom parlamentu – je i to što su građani izuzetno razočarani velikim strankama. I ne vjeruju političarima u velikim strankama. Znači tajming je dio našeg uspjeha. Druga stvar je ta što sam atipična političarka u Hrvatskoj u smislu da ljudi imaju percepciju vjerodostojnosti. Da ako o nečemu govorim, i za to se zauzimam, da ću onda doista i nastojati to i provesti. A to je nažalost jako rijetko u Hrvatskoj. To su dakle te dvije stvari – zgađenost političkim elitama i ta razlika u odnosu na druge političare u smislu principijelnosti – u kojima je tajna uspjeha ORaH-a.

  Ne govori li činjenica da političarka vašeg profila može biti na čelu stranke od 15 posto da Hrvatska ipak nije tako konzervativna zemlja kako se to često ističe?

  – Hrvatska je u tom smislu slična drugim državama. Uvijek postoji jedan dio ljudi sklonijih progresivnijim idejama i dio sklonijih konzervativnijim. Kada imam prilike biti u Dalmaciji, koju prati imidž da je konzervativna i desno orijentirana sredina, moram priznati da me ljudi jako dobro primaju i često mi prilaze. Čak možda više nego u sredinama koje su sklonije lijevoj opciji.

  Ruši li to percepciju o Hrvatskoj kao dominatno konzervativnoj zemlji?

  – Ljudi znaju cijeniti autentičnost u zastupanju stavova. Oni se ne moraju ni slagati s vama, ali ako vide da im ne lažete i da ih ne obmanjujete, na nekoj elementarnoj razini znaju to ako ništa drugo cijeniti. Ne moraju se s time složiti, ali će na ono što radite pozitivno reagirati.

  Niste skloni HDZ-u, ali dosta kritično govorite i o SDP-u. Teško je govoriti što će biti nakon parlamentarnih izbora, ali je li nakon njih moguća nekakva široka koalicija ljevice?

  – Ako SDP nastavi s dosadašnjim modusom operandi apsolutno ne. I to zbog toga jer je u politici najvažnija vjerodostojnost. Ako je nemate onda čemu sve drugo. Ako ćete imati program koji će se zauzimati za jedno, a provoditi politiku koja se u gospodarskom smislu po ničemu značajnom ne razlikuje od HDZ-ove, što je to?

  Po čemu je po vama politika SDP-a nevjerodostojna?

  – U provedbi gospodarskog i socijalnog programa, a i programa zaštite okoliša. Iako je izborni program nosio ime Plan21 što je u stvari Agenda21, odnosno plan održivog razvoja, Vlada ne provodi politiku održivog razvoja u mnogim ključnim komponentama, posebice u gospodarstvu. Vlada jest napravila određene pozitivne pomake u dijelu koji se tiče daljnje demokratizacije društva. Tu je Zakon o životnom partnerstvu, o medicinski potpomognutoj oplodnji koji je mogao biti liberalniji, pa o povjereniku za informacije. Objavljen je popis branitelja, možda ne u onom obujmu u kojem je mogao biti. Revidiran je i popis birača. To su dosta važne stvari u smislu jačanja statusnih prava pojedinaca i uvođenju reda.

  Što Vladi zamjerate u gospodarskom segmentu?

  – Vlada nije napravila ono što je mogla i morala napraviti. Na mnogo toga ne može utjecati, ali ovo je pitanje potpuno u njenim rukama.

  A to je…?

ORaH nije Mirela Holy

  Ali reforme zahtijevaju neke bolne rezove. Ne mislite da bi možda još uz jedan mandat ova Vlada bila sposobna to napraviti?

  – Bila sam članica ove Vlade i nisam primijetila da postoji stvarna volja da se ide u tom pravcu. I to iz vrlo jednostavnog razloga. U javnoj upravi imate cijeli niz takozvanih klijenata. I naravno ukoliko idete s ozbiljnom reformom javne uprave onda automatski režete granu cijelom nizu vaših klijenata koji su ili župani ili gradonačelnici ili načelnici općina uz koje onda ide i cijela njihova administracija. To je veliki broj ljudi koji svi manje-više žive od politike.

  Znači Hrvatsku bi nakon sljedećih izbora mogli voditi ili HDZ ili velika koalicija?

  – Ako se planira voziti po istim tračnicama onda je daleko logičnija koalicija između HDZ-a i SDP-a. Ako gledate njihove gospodarske programe tu nema velike razlike. I dalje se guraju veliki projekti čijom bi se realizacijom navodno trebalo spasiti gospodarstvo, pogoduje se velikim igračima. A ne vide da svako uspješno gospodarstvo počiva na velikom broju malih i srednjih projekata. A da biste njih imali morate stvoriti okvir za ulaganje. A to nikada nećete uspjeti ako nemate efikasnu javnu upravu. To su elementarne stvari.

  Kako ćete se postaviti na predsjedničkim izborima?

  – Iako su svi već počeli pisati da ORaH podržava Josipovića o tome još nismo donijeli odluku. Odlučeno je samo da ćemo raspravljati o podršci Josipoviću kada vidimo njegov program. Na temelju toga vidjet ćemo je li to kompatibilno sa stajalištima za koje se zauzima ORaH. Osobno ću, znači ja kao ja, podržati predsjednika Josipovića zato što ga znam i poštujem kao čovjeka koji ima iskrena progresivna stajališta. Jako smo dobro surađivali i u bivšoj stranci. On je bio predsjednik Savjeta za ljudska prava i civilno društvo, a ja sam bila koordinatorica svih savjeta i članica Izvršnog odbora. Moram priznati da nisam bila oduševljena s nekim njegovim stajalištima o energetici. O tome smo razgovarali i vjerujem da će njegov program biti u skladu s onim za što se zauzima ORaH.

  Znači mogli bi imati situaciju da stranka ne podržava Josipovića, a podržava ga predsjednica te stranke?

  – Pa što? ORaH, suprotno raširenom uvjerenju nije Mirela Holy.

  Čačić će uskoro i formalno osnovati novu stranku. Je li moguć scenarij da ako se ipak formira neka lijevocentristička koalicija da ponovo u Vladi imamo i njega i Mirelu Holy.

  – Bila sam ministrica i nemam ambiciju biti to ponovo. Previše mi je stalo do programa da bih pristala na kompromise kojima su, uvjerila sam se, skloni kolegice i kolege.

  Znači u Vladu jedino kao premijerka?

  – Ha-ha, nije izgledno, ali da, tako je.

________________________

PROTIV ZAKONA O RADU 

  – Bila sam protiv Zakona o radu. On neće donijeti nikakve koristi ni poslodavcima ni radnicima. Posebno nas je zasmetao onaj dio o agencijama za privremeno zapošljavanje jer to nije instrument koji bi se trebao temeljiti na ZOR-u. U desetgodišnjoj praksi tih agencija u zapadnim zemljama pokazale su se sve slabosti tog sustava. Jer ljudi koji rade u tom sustavu bez obzira na radni status ulaze u socijalnu kategoriju. Pa im je recimo Njemačka zbog njihovog slabog socijalnog statusa morala isplaćivati neke vrste socijalne pomoći. 

________________________

  Što mislite o Kolindi Grabar Kitarović?

  – Dok je bila ministrica radila sam s njom intervju za jedan časopis. O njoj osobno ne znam puno. Moj je dojam da se radi o pristojnoj i obrazovanoj ženi. Međutim, njeni istupi u Kninu i u Sinju nisu mi baš obećavajući. To joj ne treba. Svoju bi komunikaciju trebala bazirati na sadržaju onoga za što bi se zauzimala kao predsjednica. A ne na eksploataciji starih hrvatskih mitova.

  Kakvi su joj izgledi? HDZ je kao konzervativna stranka istaknuo ženu koja usto dolazi iz regije koja tradicionalno podržava ljevicu.

  – Ne mogu govoriti o sadržaju njene politike jer nemam pojma kakav će on biti. Ona je kvalitetna kandidatkinja u smislu svog životopisa. Obrazovana je, bila je ministrica vanjskih poslova, veleposlanica u SAD-u, a sada je zamjenica glavnog tajnika NATO-a. U dijelu poslova koji se tiču predsjednika Republike ima dobre kvalitete. Ima tu prednost što je kandidatkinja HDZ-a koji ima vrlo disciplinirano i motivirano biračko tijelo. Veliku opasnost za predsjednika Josipovića može predstavljati slab odaziv. A to onda uvijek više odgovara desnoj opciji.