Nova formula

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a rješava nedostatke u provođenju Zakona o otocima

Irena Frlan Gašparović

Snimio Marko GRACIN

Snimio Marko GRACIN

Postojeći model, smatraju u Ministarstvu, pokazuje nedostatke i doveo je »do nerealnog poretka pri razvrstavanju pojedinih jedinica lokalne i područne samouprave«



Novi zakon trebao bi omogućiti otocima lakši pristup europskim strukturnim i investicijskim fondovima, ali i dodatne olakšice i veću pomoć države, zahvaljujući prije svega novom načinu izračuna indeksa razvijenosti koji bi uzeo u obzir otočne specifičnosti. Moguća nova formula po kojoj će se računati indeks razvijenosti najavljena je u dokumentu u kojem Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije analizira na koji bi se način najbolje riješili nedostaci uočeni u dosadašnjoj provedbi postojećeg zakona o otocima.


Dokument je upućen na javno savjetovanje koje će trajati do 21. rujna. U dokumentu se analiziraju četiri opcije, ali se ističe da bi, za sveobuhvatno rješavanje uočenih problema, najbolje bilo donijeti novi zakon. Njime bi se »potaknuo razvoj otoka, osobito prema konceptu ‘pametnih’ otoka« te potaknula »demografska obnova otoka«. Koncept »pametnih« otoka podrazumijeva pametne načine upravljanja infrastrukturom, prirodnim resursima i okolišem, primjerice, veće korištenje obnovljivih izvora energije ili korištenje naprednih tehnologija za smanjenje nestašice vode i slično. Novi zakon trebao bi se pozabaviti i problemom utvrđivanja indeksa razvijenosti.


Postojeći model, smatraju u Ministarstvu, pokazuje nedostatke i doveo je »do nerealnog poretka pri razvrstavanju pojedinih jedinica lokalne i područne samouprave«. »Kad su u pitanju otoci, navedeni problem je daleko više izražen, osobito kad su u pitanju otoci ili njihovi dijelovi koji pripadaju jedinici lokalne samouprave sa sjedištem na kopnu ili na drugome otoku. Primjerice, Grad Zadar je administrativno središte za sedam naseljenih otoka ( Olib, Silba, Premuda, Ist, Molat, Iž i Rava).




Budući da je prema sadašnjoj metodologiji indeks razvijenosti Grada Zadra 107,04 posto i razvrstan je u IV. skupinu, to se i navedeni otoci razvrstavaju u istu skupinu indeksa razvijenosti – što očigledno nije realna slika njihove razvijenosti«, pojašnjava se u dokumentu. Drugim riječima, lokalni otoci imaju viši indeks razvijenosti zahvaljujući administrativnom središtu koje je na kopnu, jer pri izračunu otočne specifičnosti nisu uzete u obzir. Trebala bi biti prihvaćena nova metodologija izračuna indeksa razvijenosti i rangiranja otoka prema stupnju razvijenosti.


Nova metoda uzet će u obzir dodatne pokazatelje, primjerice dostupnost pitke vode na otoku, razvijenost sustava vodoopskrbe i odvodnje, izgrađenost i stanje cesta, pomorskih i zračnih luka, dostupnost telekomunikacijskih usluga, način opskrbe energentima i slično. Novi model razvrstavanja otoka bio bi, osim po broju stanovnika i površini, i prema udaljenosti od kopna te prema stupnju razvijenosti. Novim zakonom želi se propisati i niz posebnih mjera koje će uvjete života na otocima izjednačiti s onima na kopnu, a to pretpostavlja, primjerice, unapređenje javnog prijevoza te unaprijeđenje postojećih i uvođenje novih prava za otočno stanovništvo, odnosno proširenje uporabne funkcije otočne iskaznice.