Ako ipak bi odšutio – kao što nažalost jest proteklih mjeseci pa i duže – bilo bi to vrlo opasno za demokraciju, kazao je Milorad Pupovac za naš list
ZAGREB Savjetnik predsjednika Republike i njegov osobni izaslanik Siniša Tatalović je »đikan, Srbin i četnik«. »Nije trebao doći« na nedjeljnu komemoraciju na Plitvicama, i zato su mu neki branitelji okrenuli leđa. To je, prema izvještaju Hine, u nedjelju na Plitvicama izjavio Mihajlo Hrastov, bivši policijski specijalac nepravomoćno osuđen na četiri godine zatvora zbog ratnog zločina ubojstva 13 ratnih zarobljenika 1991. u Karlovcu.
Dvjestotinjak branitelja je nakon povika: »A gdje je predsjednik, zašto on nije došao?« bojkotiralo govor Josipovićevog savjetnika Siniše Tatalovića. Burno negodujući, povukli su se do 50-ak metara udaljene pošte. Tamo su bili sve dok govore nisu završili Tatalović, izaslanik predsjednika Sabora Milorad Batinić i izaslanik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić. Vratili su se tek kada je započela molitva vojnog ordinarija Jurja Jezerinca.
Potez branitelja osudio je ministar Ranko Ostojić, koji je rekao da je on došao odati počast Joviću, to trebaju napraviti svi koji su došli. Rekao je i da on nikad nije zviždao vrhovnom zapovjedniku Franji Tuđmanu pa sada traži da se to ne čini ni Josipoviću, već da se oda počast braniteljima i Joviću. Odati počast poginulome sinu, prvoj hrvatskoj žrtvi Domovinskog rata došla je dati i njegova majka Marija koja nam je rekla da tuga u srcu i u životu ne prestaje, no ponos na sina ostaje. (M. To.)
Predsjednika Republike Ivu Josipovića i njegova savjetnika Tatalovića SMS porukom smo zamolili da nam komentiraju Hrastovljeve uvrede, ali nam se nisu javili. Predsjednik Srpskoga narodnog vijeća (SNV) i saborski zastupnik Milorad Pupovac kaže kako bi bilo »vrlo opasno za demokraciju« kada bi Josipović prešutio taj napad.
Zastrašujuća izjava
»U posljednjih desetak godina, najprije su predsjednik Mesić, pa premijer Sanader, a nedavno i premijer Milanović, značajno istupali protiv govora mržnje te etničke i političke netolerancije. Teško mogu zamisliti da bi to odšutio predsjednik Josipović. Ako ipak bi odšutio – kao što nažalost jest proteklih mjeseci pa i duže – bilo bi to vrlo opasno za demokraciju, odnose u Hrvatskoj, instituciju predsjednika Republike i zaštitu ustavnih vrijednosti«, kazao je Pupovac za naš list.
»Oni koji su Tataloviću okrenuli leđa ne predstavljaju cijelu braniteljsku populaciju, nego samo njezin mali dio«, reakcija je ministra branitelja Predraga Matića na činjenicu da je dio branitelja okrenuo leđa predsjednikovu izaslaniku kada je počeo govoriti. »To je nepoštovanje institucije predsjednika Republike i politizacija skupa. Bi li reakcija bila jednaka da je ondje bio izaslanik predsjednika Tuđmana? Prema svakom protokolu, izaslaniku treba ukazati jednako poštovanje kao onome koga predstavlja. Okretanjem leđa predsjednikovu izaslaniku, okrenuli su leđa i Predsjedniku«, kaže Matić.
Hrastovljeva izjava šokirala je predsjednika GOLJP-a Zorana Pusića, koji je godinama pratio maratonsko suđenje Hrastovu u Karlovcu i Zagrebu. »Siniša Tatalović je profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, a Mihajlo Hrastov osuđenik za ratne zločine, i to ne slučajno, nego s apsolutno dokazanom krivnjom. To, da Hrastov Tatalovića proglašava četnikom, zastrašujuće je, i treba biti javno osuđeno«, kazao je Pusić. »To, da Hrastov može nekažnjeno vrijeđati Sinišu Tatalovića, odražava prilično prihvaćen stav, koji su vodeći političari godinama promovirali: da se prema Srbima možemo ponašati kao prema Židovima u nacističkoj Njemačkoj«, kaže Pusić.
Potrebni zakoni
On naglašava kako su Hrvatskoj potrebni zakoni koji će kažnjavati takve izjave, jer će »ogroman broj ljudi pobrkati patriotizam s mržnjom prema drugima ako političari jednom kažu da takvo ponašanje nije zabranjeno«. »Vidjeli ste to na primjeru Ruže Tomašić: ona sebe očito smatra velikim hrvatskim patriotom, premda ima dvostruko državljanstvo pa bi – prema vlastitoj definiciji – trebala biti gost u Hrvatskoj«, kaže Pusić.
Hrvatska država priznaje da je policajac Goran Alavanja prva hrvatska ratna žrtva, ali nijedan političar to se još ne usudi javno reći – u to se jučer uvjerio naš list, provjerivši je li Alavanja upisan u Registar hrvatskih branitelja, te razgovaravši s visokim hrvatskim dužnosnicima.
Goran Alavanja, rođen 1963, policajac iz Donjeg Karina, upisan je u Registar hrvatskih branitelja sa 111 dana staža u borbenome sektoru MUP-a. Ubijen je u noći s 22. na 23. studenoga 1990, na raskrižju cesta za Zadar, Obrovac i Knin, što znači da mu Hrvatska priznaje kako je u MUP stupio u kolovozu 1990. U času smrti, nosio je hrvatsku policijsku odoru i hrvatsku policijsku značku. Od ostale dvojica kolega, jedan je ranjen, drugi ostao neozlijeđen. »Nema nikakve dvojbe da je Alavanja prvi hrvatski policajac ubijen u Domovinskom ratu. Upisan je u registar branitelja, njegova obitelj koristi mogućnosti Zakona o braniteljima. Ali nitko od političara ne usudi se još reći da je prva hrvatska ratna žrtva Srbin, naročito zato što se uvriježilo da se prvom žrtvom smatra Josip Jović, policajac ubijen 31. ožujka 1991 na Plitvicama«, kazao je jučer našem listu visoki vladin dužnosnik koji nije želio biti imenovan. Milorad Pupovac ovako komentira očitu nepravdu prema Goranu Alavanji, ubijenome četiri mjeseca prije nego što »službena povijest« dopušta: »Čitav je niz mjesta koja pokazuju da Srbe treba isključiti iz hrvatske povijesti, od osporavanja Runjanina kao autora hrvatske himne, ili ignoriranja obnovljenog Teslina spomenika miniranog 1992. u Gospiću, ili proglašavanja ustanka u Srbu četničkim. Kada je tako, nije čudno što ne želimo priznati da je prvi poginuli hrvatski policajac bio Srbin Goran Alavanja«, kaže Pupovac.
Pupovac konstatira da je na plitvičkoj komemoraciji »bilo ljudi koji su govorili jezikom mržnje«. »Umjesto da se smatra postignućem to što pripadnici srpskog naroda u Hrvatskoj dolaze na takve skupove i šalju poruke poštovanja prema žrtvama, oni bivaju vrijeđani, a oni koji su ih poslali napadani. To je ozbiljan problem, a naročito za braniteljske organizacije i nadležno ministarstvo, jer se braniteljske organizacije koriste kao okrilje onih koji govore jezikom mržnje, etničke i političke netolerancije«, kazao je Pupovac za naš list.
