ZAGREB U Vladi, kako doznajemo, razmišljaju o modalitetu po kojem bi država dobila nadzor i nad trošenjem više od milijardu kuna, koliko se godišnje iz državnog i lokalnih proračuna daje neprofitnim organizacijama, a među njima i Katoličkoj crkvi.

Premijer Zoran Milanović početkom tjedna je poručio da će Crkva dobivati novac iz proračuna dok god je on premijer, ali da bi taj javni novac trebao biti nadziran te da bi to mogla činiti Državna revizija.

Osim Crkve, kojoj je novac zagarantiran prema ugovoru sa Svetom Stolicom, za novac iz državnog proračuna kandididira i više od 40 tisuća različitih udruga u Hrvatskoj. Kako je riječ o više od milijardu kuna godišnje javnog novca koji je bez ikakvog nadzora, Vlada traži način da javnost dobije uvid je li taj novac doista potrošen onako kako se prikazuje. U razdoblju od 2006. do 2010. godine neprofitne su organizacije iz proračuna dobile 7,4 milijarde kuna, što je primjerice 36 godišnjih proračuna Ministarstva turizma.

Crkva je tako od kad je donesena Uredba o računovodstvu neprofitnih organizacija, dužna dostavljati izvješće Ministarstvu financija, ali mehanizma za provjeru trošenja sredstava koje je dobila iz proračuna nema. Katolička crkva dosad je dostavila jedno izvješće za trošenje sredstava u 2010. godini.

U njemu je, pojašnjavaju naši izvori, pojasnila da je novac potrošila na ono čemu je, prema ugovoru sa Svetom Stolicom, i namijenjen. Oko 90 milijuna kuna potrošeno je na uzdržavanje klera, nešto više od 26 milijuna za karitativnu djelatnost, više od pet milijuna za obrazovanje svećenika, dok je ostalo otišlo na obnovu crkava i pastoralnih središta. Država je to izvješće mogla samo primiti na znanje, ali provjere nije bilo, a hoće li nakon premijerove najave i crkvene račune kad je u pitanju potrošnja javnog novca češljati revizori, pokazat će novi Zakon o računovodstvu neprofitnih organizacija što ga pripremaju u Ministarstvu financija.

Država neće moći pobjeći ni od razgovora oko povrata crkvene imovine i taj je problem, odgovarajući na upite preko društvenih mreža, spomenuo i premijer Milanović, koji je priznao da država nema financijsku moć za povrat ili naknadu te imovine. Ta obveza je također ugrađena u Ugovor s Vatikanom, koji sadrži i mali izlaz za državu, odnosno odredbu o tome da se može mijenjati ako se izmijene okolnosti, što bi trenutno mogla biti ekonomska situacija u zemlji.

Tako Vladu i predstavnike Crkve očekuju pregovori oko povrata imovine, ili barem njezine dinamike, jer je država proteklih godina isplaćivala po nekoliko milijuna kuna godišnje, ali je još uvijek daleko od onoga što Crkva potražuje. Uz to, trenutno nije ni u situaciji da izgradi zamjenske objekte za institucije koje su smještene u zgradama koje Crkva traži.