Cijela akcija bila je skrivana od rodbine ubijenih i od mještana. Oni su prosvjedovali i čak skupljali potpise protiv načina kako se sve to 24. listopada ove godine odvijalo i zato na otkrivanju spomenika nije bilo ni njih ni mjesnog župnika. Nevjericu je pojačala činjenica da cijelom akcijom upravlja bivši pukovnik Udbe Ivan Grujić, pa se ljudi pribojavaju da Udba još uvijek nije bivša«, piše u priopćenju biskupa Mile Bogovića
GOSPIĆ Dva dana nakon otkrivanja spomenika žrtvama komunističkog režima u Tupalama kod Sinca, kojemu nije nazočilo svećenstvo, biskup Gospićko senjske biskupije Mile Bogović priopćio je kako treba pozdraviti korak službene vlasti da postavi spomen-obilježje žrtvama komunističkog režima, no da je način kako je sve to izvedeno izazvao nezadovoljstvo. Svećenstvo na komemoraciju žrtvama komunističkog zločina iz 1946. godine nije došlo jer smatraju da se iskapanju posmrtnih ostataka iz masovne grobnice trebalo primjerenije pristupiti, objašnjava u svom prioćenju biskup Bogović. Nitko iz crkve nije došao na otkrivanje spomenika jer im je bilo važno i što je napisano na spomeniku, no to je, ističe biskup Bogović, »ostala tajna do kraja« jer im osiguranje, tvrdi, na mjestu Tupale nije dozvolilo da vide spomenik prije otkrivanja. »Cijela akcija bila je skrivana od rodbine ubijenih i od mještana. Oni su prosvjedovali i čak skupljali potpise protiv načina kako se sve to 24. listopada ove godine odvijalo i zato na otkrivanju spomenika nije bilo ni njih ni mjesnog župnika. Nevjericu je pojačala činjenica da cijelom akcijom upravlja bivši pukovnik Udbe Ivan Grujić, pa se ljudi pribojavaju da Udba još uvijek nije bivša«, piše u priopćenju uz tvrdnju da pravi razlozi i naredbodavaci likvidacije na Tupalama nisu do danas rasvijetljeni, te da se svakako ne radi o samo petnaestoro nego o više žrtava. Kaže kako je »korak službene vlasti da obilježi žrtve komunističkog režima odavno očekivao i da je razumljivo da ga treba pozdraviti«, no da je način kako je sve to izvedeno izazvalo nezadovoljstvo jer bi se »slike (neprimjerene ekshumacije) Sinca i Tupala mogle ponavljati i negdje drugdje, što može svima samo štetiti«. Na području Tupala – Sinca u Gackoj dolini u ponedjeljak, 30. prosinca svečano je otkriveno prvo spomen-obilježje koje je na temelju Zakona o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugoga svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja hrvatska država postavila u znak sjećanja na 15 žrtava komunističkog režima pogubljenih na tom području 1946. Otkrili su ga ministar branitelja Predrag Matić te Ivica Kostelac, unuk žrtve Ilije Kostelca, a nazočan je bio i predsjednik Sabora Josip Leko te predsjednik Hrvatskoga helsinškog odbora Ivan Zvonimir Čičak, koji je, kako nije bilo svećenika, osobno predvodio molitvu. Toj je komemoraciji nazočio dio rodbine žrtava i mještana, koji su došli zapaliti svijeće: Ivana Vrban, čiji je otac Ilija Kostelac ubijen na tom mjestu zato što mu je, kako Ivana pretpostavlja sin bio u vojsci NDH; mještanka Kata Kovačić, koja se sjeća da je tu ubijena Kaja Vašarević, kojoj je svijeću došao zapaliti i nećak Josip Rubčić. Svom nekadašnjem susjedu Ivanu Brajkoviću svjeću je također došlo zapaliti nekoliko mještanki Sinca. Pukovnik Grujić, pomoćnik ministra Matića, koji je na čelu tima iz Uprave za zatočene i nestale opovrgnuo je još u ponedjeljak kritike da se njegov tim nekorektno odnosio prema žrtvama ili da su teški strojevi uništili posmrtne ostatke, istaknuvši kako je ekshumacija učinjena po svim propisima a žrtve pokopane dostojanstveno. Tada je Hini rekao kako je prva informacija bila da je na Tupalama bilo 19 žrtava no da su pronađeni ostaci 15 žrtava, jer su obavljene usporedbe s prezimenima koja su bila označena na križevima na tom mjestu, te je ustanovljeno da su neka imena bila ponavljana. Identitet žrtava – pet žena i 10 muškaraca, nastojat će se znanstveno potvrditi i tada priopćiti obiteljima, a imena upisati na spomenik.
