ZAGREB – Premijer Zoran Milanović poručio je danas pred Hrvatskim saborom da će njegova Vlada biti uporna i strpljiva u provođenju koncepta u kojem se rast bazira na novom zapošljavanju, proizvodnji i izvozu.

»Znamo da će se ta upornost i strpljivost isplatiti i da efekti koje će dati inzistiranje na tom konceptu neće biti kratkotrajni i površni«, rekao je premijer koji je Sabor izvijestio što je Vlada učinila u proteklih godinu dana, odnosno o uočenim pojavama, problemima i stanju u hrvatskom društvu.

 Milanović ističe da postavljanje gospodarstva na zdrave temelje traži vrijeme, racionalnost i odgovornost, ne i populizam ‘koji nas je i doveo u sadašnju situaciju.’ »Nitko godinama nije vidio, ili nije želio vidjeti, kako se zidaju gospodarske kule od pijeska koje su se naprosto morale rasuti«, rekao je premijer.  Odbacio je optužbe da njegova Vlada nije dovoljno hrabra za poduzimanje radikalnih reformi.

 Uvjeren je da su strukturna poboljšanja izvediva i bez drastičnih mjera i šokova a pohvalio se i rastom uvoza i industrijske proizvodnje u ovoj godini. Povećanje broja zaposlenih cilj je kojemu, kaže, teže sve Vladine mjere.  »To je ključ našega stabilnog gospodarskog razvoja i sretnijeg društva«, naglasio je premijer.

 Malo i srednje poduzetništvo označio je jednim od stupova stabilnosti i napretka, najavio snažniju potporu poduzetničkoj kreativnosti i inovativnosti. Važan oslonac u tom pogledu vidi u fondovima Europske unije, iz kojih se teži financirati i sve krupne infrastrukturne investicije. U administraciji su, kaže, maksimalno osnaženi kapaciteti za povlačenje sredstava iz europskih fondova, a dobar primjer takve orijentacije je cestovno povezivanje hrvatskog juga s ostatkom zemlje.

 Stvoreni su uvjeti da Hrvatska postane energetsko čvorište šire regije, sve smo bliže početku realizacije triju velikih energetskih projekata čija ukupna vrijednost iznosi oko dvije milijarde eura, pokrenuta su istraživanja za mogući pronalazak nafte i plina u Jadranu i na kopnu.

Izmjene ZOR-a

 Premijer je podsjetio i na novine koje se planiraju u poreznom sustavu, poručivši kako se mora uspostaviti sustav koji će omogućiti da iznadprosječno imućni i oni koji bogato žive od prinosa na kapital i drugih oblika rente »značajno sudjeluju u realizaciji koncepta društvene solidarnosti«.

 Podsjetio je i kako Vlada razgovara s bankama, telekomunikacijskim operaterima i komunalnim poduzećima o oprostu dugova siromašnim građanima.  Osvrnuo se i na nedavne izmjene Zakona o radu koje su izazvale broje otpore.  Nismo mijenjali taj zakon zato da bi ljudi lakše ostajali bez posla, nego zato da bi ga lakše nalazili, naglasio je premijer.  Naglasio je pritom da ni u jednom trenutku nije bila i neće biti ugrožena isplata, ni visina radničkih mirovina, kao ni isplata plaća iz državnoga proračuna.

 Pohvalio se i da nije došla u pitanje razina socijalnih prava najugroženijih, da je uspješno reformiran sustav socijalnih naknada, ujedinjen je sustav javne nabave, rascionalizira se mreža pravosudnizh institucija, pokrenut projekt e-građani, intenzivno se nastavlja s postupcima legalizacije i fiskalizacije,

Za europsku proceduru prekomjernog deficita, kroz koju Hrvatska prolazi, Milanović kaže da »nije ništa drugo nego transparentan i kontroliran proces uspostave stabilnih i održivih javnih financija u segmentu na koji država može izravno utjecati«.  Premijer je u Saboru naglasio i kako stabilizacija javnih financija u znatnoj mjeri ovisi o strukturnim reforma u zdravstvu i obrazovanju.

 Premijer u Saboru kaže da smo ušli u poodmaklu fazu monetizacije autocesta, da postoji snažan interes moćnih svjetskih konzorcija da uđu u taj posao.  Pohvalio se dobrim trendovima u turizmu, brigom o zaštiti životne okoline i poticanju održivog razvoja.

 Milanović je pohvalio angažiranost hrvatskih lokalnih vlasti i oružanih snaga na poplavama u Slavoniji, njihovu profesionalnost u najzatjevnijim vojnim misijama i operacijama u svijetu. Iskazao je odlučnost da se očuva ratno zrakoplovstvo.

 Ocijenio je da Hrvatska danas na globalnoj sceni ima veću težinu i važnost nego ikada prije. Poručio je i kako Hrvatska nema ambiciju biti regionalnim liderom, niti ičijim tutorom ili sponzorom. Želimo biti uzor, želimo biti prijatelj u kojeg se može pouzdati, kao što smo vidjeli nakon poplavama koje su pogodile Srbiju i BiH.

Karamarko izvješće nazvao farsičnim

Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko nazvao je izvješće Milanovića farsičnim.  »Ovo izvješće je farsično, prepuno iluzornih projekcija i utopije«, ocijenio je Karamarko u ime Kluba HDZ-a, poručivši Milanoviću da »građanima nije do njegove poezije«.

 Vlada je svojim potezima samo produbila gospodarsku krizu pa se »građanima čini da bi bolje bilo da Vlade uopće nema, a kad je već tu, da ništa ne radi«, kaže Karamarko. Ako je Vladi i Milanoviću doista stalo do dobrobiti naroda, trebala bi podnijeti ostavku i vratiti mandat narodu koji ju je izabrao, rekao je šef HDZ-a.

 Ustvrdio je da se stanje u državi i društvu pogoršalo, lani i u prva dva kvartala ove godine nastavljen je pad BDP-a, smanjen je broj zaposlenih, a povećan javni dug. Podsjetio je na upozorenje ekonomskih stručnjaka da ni jedna europska Vlada u zadnjih 60 godina nije imala tako dugotrajan pad gospodarstva i pritom ostala na vlasti.

 Ustvrdio je da Vlada nije iskoristila ulazak Hrvatske u EU pa »zbog nevjerojatne nesposobnosti i aljkavosti u povlačenju fondova, prijeti opasnost da i u 2016. i 2017. Hrvatska izgubi više od milijarde eura«.  Milanovićevoj Vladi Karamarko spočitava i zapošljavanje političkih podobnika i lutanje u poreznom sustavu.

 Uvjeren je kako je »s obzirom na bezidejnost Vlade« i negativne trendove očito da će se urušavanje gospodarstva nastaviti do kraja mandata, a Vladi je zamjerio i da proračunski deficit pokušava pokrpati rasprodajom nacionalnih dobara, u što ubraja i najavu monetizacije autocesta.  »Hrvatskoj treba Vlada koja će biti dio rješenja, a ne ključ problema«, poručio je Karamarko.

Godišnje izvješće Vlade ostatak oporbe je ocijenio nerealno optimističnim, tvrdeći da premijer živi u »paralelnom svijetu«.

»Zamislite koliko bi tek bilo optimizma da je izvješće podnosio Branko Grčić, koji je zadužen za optimistične vijesti pa i kad nam pada sve što ne bi smjelo padati, kaže da je to napredak«, rekao je nezavisni zastupnik Branko Vukšić.

Da je premijerovo optimistično izvješće bez pokrića u stvarnosti smatra i laburist Dragutin Lesar, koji je za govornicom čitao programske dokumente Vlade, da bi potom zaključio da ih je pregazilo vrijeme, da ih se ne isplati čitati te da ih treba »baciti u smeće«. Pritom je dokumente i doslovno bacao pored govornice.I Dražen Đurović (HDSSB) vladinu je vanjsku politiku ocijenio neuvjerljivom, nekonzistentnom i nefokusiranom na promicanje državnih interesa.

Milorad Pupovac (SDSS) zabrinut je zbog, kako je rekao, pogoršanja političkih procesa u posljednjih godinu dana. »Naš politički sustav nije stabilniji nego je nestabilniji, i to zbog toga što postoje neke rupe u našem Ustavu i zakonima«, rekao je Pupovac te dodao da »referendumi ne mogu zamijeniti političke stranke, a Crkva naciju«.

Upitao je i »je li smisao antićirilične i antisrpske kampanje da pokvari ono što je postignuto, da se dođe na vlast preko ćirilice pa da sutra imamo ćiriličnu Vladu koja će još jedanput morati se posipati pepelom da nije to što se prikazivala, nego da je zapravo u velikoj ljubavi s manjinama«.

Nezavisni Ivan Grubišić, Damir Kajin i Branko Vukšić Milanoviću su spočitnuli što se u govoru nije osvrnuo na referendumsku inicijativu za ustavnu izmjenu izbornih pravila.

Vesna Škare Ožbolt (DC) upitala je premijera je li svjestan činjenice da većina građana svaki dan proživljava isti scenarij – strah od neimaštine, gubitka posla, krize, poreznih opterećenja.

Treba se prisjetiti što je aktualna Vlada zatekla, uzvratio je na oporbene kritike Milorad Batinić (HNS), jedini predstavnik kluba vladajućih koji je raspravljao o premijerovu izvješću. Batinić ističe da je Vlada uspjela izmijeniti način funkcioniranja države, posebno financija, da je puno napravila u proteklih godinu dana. Posebno apostrofira legalizaciju, olakšavanje uvjeta za investitore, pomoć poduzetnicima, efikasnost u krizama, poput poplave u Slavoniji.

Premijerski govor

Ekonomski analitičar Ljubo Jurčić ocijenio je da je današnji govor predsjednika Vlade Zorana Milanovića o stanju nacije bio pravi premijerski, ali da je stvarnost drugačija, dok ostali analitičari ističu kako je vidljivo da vlasti i dalje izbjegavaju nužne duboke reforme.

Jurčić kaže da je Milanovićev govor bio državnički, školski i filmski govor uspješnog premijera, no da je stvarnost ipak malo drugačija. »Govor je bio takav kakav treba izgledati premijerski govor«, kazao je za Hinu Jurčić. No, napomenuo je da je premijer, što se tiče gospodarstva, tumačio podatke kako njemu odgovara, dakle pozitivno.

»Međutim, stvarnost je malo drugačija«, rekao je Jurčić. Politika socijaldemokrata je zaštita radnika i radničkih prava, a oni povlače poteze koji ostavljaju ljude bez posla, napominje. Smatra da je u redu činjenica da je premijer svoj govor počeo s elementarnom nepogodom, no napomenuo je i da je ovo je trebao biti izvještaj za cijelu godinu, a ne samo za tu nepogodu.

 »Naravno, ide se na sentimente. Ali naša je glavna elementarna nepogoda, koja traje već šest-sedam godina, kontinuirano uništavanje radnih mjesta i to dvjesto tisuća. Premijer nije iznio niti jedan konkretni prijedlog koja je njihova politika za kreiranje radnih mjesta, već samo da se to treba dogoditi kao nus produkt neke druge politike. Ali ne znamo koje«, kazao je Jurčić.

Ekonomski analitičar Damir Novotny žali, pak, što premijer Milanović nije najavio potrebne reforme u državnom sektoru te što još uvijek ističe razliku u upravljanju ekonomikom poduzeća i ekonomikom javnog sektora, a ne spominje niti reforme u sustavu zdravstvenog osiguranja i bolničkog sustava, kao i nužne reforme u socijalnoj sferi, koje su neodgodive