Nakon 20 godina dajte nam malo više od pola godine, ali ne puno više od godinu dana. Znam da je strpljenja sve manje, ali sve ostalo bi bile opsjene. Hrvati su apsolutno spremni na promjene, ovo je zemlja racionalnih ljudi, razumjet će, nakon svega što je izmanipulirano i popljačkano
S predsjednikom Vlade Zoranom Milanovićem, koji će uskoro skupiti prvih šest mjeseci na toj poziciji, razgovarali smo nekoliko sati nakon što je Sabor potvrdio novog ministra zaštite okoliša Mihaela Zmajlovića, koji je zamijenio Mirelu Holy na tom mjestu nakon što je ona dala ostavku zbog e-maila poslanog direktoru HŽ-a u kojem intervenira za jednu zaposlenicu HŽ-a.
U šest mjeseci otišla su vam dva ministra, to vam je obilježilo prvu osminu mandata, jeste li dobro birali ljude za Vladu?
– Obilježje prve osmine mandata je teško ekonomsko stanje, a ne kadrovska rješenja u Vladi. Oboje ministara su imali svoje mjesto u Vladi, bili su dobar izbor, a otišli su iz potpuno različitih razloga.
Hoće li se ići u projekt Ombla ili ne? Iz vladajuće koalicije stižu različite poruke, vi najavljujete odluku uskoro, a iz HNS-a već tvrde da projekt ide.
– Do jučer osim ljudi iz tog kraja nitko nije znao što je Ombla. Delikatna stvar, energetski, ekološki… Od novog ministra očekujem da pripremi odgovore na sva ta pitanja prije nego Vlada donese odluku.
Glavni koalicijski partner i prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić kaže da projekt ide.
– Kod Plomina sam sklon reći da će taj projekt ići 99,99 posto ili čak sto posto. Kod Omble zadržavam pravo donošenja konačnog pravorijeka.
Ako bude trebalo ili ako argumenti budu išli tome u prilog ići ćete i kontra Čačića?
– Nije to kontra Čačića. Njegov je posao da gura projekte, posao ministra zaštite okoliša je da arbitrira i da štiti okoliš. Moj posao je da na kraju na temelju relevantnih analiza i studija presiječem, ako to bude potrebno.
– Što se tiče Rijeke na rješenju radimo. Nije lako, preuzeli smo brodogradnju u teškom stanju.
– Ne razmišljamo u ovom trenutku o tome na taj način, radimo na planu spasa i nastavak proizvodnje u »3. maju«.
– Mi smo ozbiljni i naši sugovornici su ozbiljni. Zar mislite da želimo zatvoriti »3. maj«?
Poruke koje su posljednjih dana izmijenili Čačić i Holy nisu baš primjer dobre koalicijske suradnje. Je li već počeo sukob u koaliciji?
– Nema sukoba u koaliciji. Ombla je značajan projekt, ali nije megaprojekt. Ako se pokaže da ne izlaže taj prostor ekološkom riziku on će ići, ako se pokaže suprotno neće ići. One koji govore o sukobima u koaliciji moram razočarati. Prije donošenja konačne odluke svi ne samo da mogu nego moraju iznositi svoje argumente, ali kada odluka bude donijeta svi staju iza nje.
U privatnom sektoru nema baš milosti, bitne su brojke, a 240 tisuća ljudi iz javnog sektora radi za državu i oni ne misle o brojkama, a kad to čine, onda misle da postoji »milijun« drugih stavki ili drugih korisnika koje treba zakinuti prije njih.
– I država mora biti racionalna i mora voditi računa o brojkama, ne isključivo o njima.
Očekujete li da će to proći mirno. Najavljujete promjene, pokušavate neke stvari mijenjati, ali sporije nego što treba i nedovoljno snažno.
– Što znači sporije u samo pola godine, nakon što se samo u posljednje dvije i pol godine mandata prošle Vlade nije radilo ništa?
Dokad ćete se »vaditi« na te dvije i pol godine?
– To je apsolviran slučaj. Ali, što znači sporije?
Na putu za put…
Pa, recimo moglo se ranije krenuti u pregovore oko kolektivnih ugovora, ako već taj OIB funkcionira trebali smo možda već imati imovinski cenzus u socijalnoj pomoći, promjene u zdravstvu, jasno razgraničenje privatnog i javnog zdravstva. Jeste li uopće svjesni koliko ljude muči i ljuti takvo stanje u zdravstvu?
– Svjestan sam, ali nakon 20 godina dajte nam malo više od pola godine, ali ne puno više od godinu dana.
Znači do kraja godine bit ćemo na putu za put…
– To vam ne mogu obećati. To je stvar dojma, kao što vi kažete, a dojam nije mjerljiva kategorija. Ova Vlada ima jasno zacrtan smjer, ali na vidljive rezultate ćemo morat pričekati. Znam da je strpljenja sve manje, ali sve ostalo bi bile opsjene kojih je posljednjih godina bilo previše.
Ako doista želite mijenjati stvari trebat će vam i pristanak građana na promjene. Jesu li građani nakon svega na to spremni?
– Naravno. Apsolutno su spremni. Prigovarat će kao što mi svi radimo, i ja osobno, ali ovo je zemlja većinom racionalnih ljudi.
Nije sve stalo
Nakon što su se pola godine bavili sami sobom, u HDZ su izabrali novo vodstvo, kažu za aktivniji HDZ. Bojite li se da bi sada mogli postati prava oporba?
– Hrvatska ima lijevi segment društva, liberalni i urbani. Ima i svoju demokršćansku tradicionalnu stranu, ne konzervativnu, jer to ekonomski s konzervativnim nema veze. Nema tu ideologije. Stranka koja će artikulirati taj svjetonazor je realnost. U tom smislu gledam HDZ kao formu kroz koju će se izražavati jedan veliki segment društva, koji je u socijalnom smislu tradicionalniji nego što smo to mi na ljevici.
Lijevi ste kad je su pitanju ljudska prava, slobode, prava manjina, ali u ekonomiji vučete poteze koji bi trebali biti bliži HDZ-u.
– Doktrina HDZ-a je populistička distributivna doktrina, doktrina rudimentarnih socijalističkih stranaka koje u Europi nestaju. Doktrina SDP-a je racionalna doktrina, doktrina mogućega, pragmatična doktrina. Na kraja dana i mi kao i HDZ, želimo dobiti glasove. Motivi su nam isti, ali naša sredstva nisu ista.
Mislite da će ljudi tu vašu doktrinu razumjeti, nakon što im povećate porez, cijene energenta, uzmete božićnice, regres…
– To je ključno pitanje. Hoće li razumjeti nakon svega što se događalo, nakon svega što je izmanipulirano i popljačkano, hoće li shvatiti da je alternativa Grčka. To im netko treba reći. Čuti istinu u politici nije uvijek lijepo i to nije nužno put do uspjeha. Ali što je alternativa, hoćemo li se zaduživati po kamati od šest posto dok Slovačka plaća kamate od tri posto. Zašto i mi ne bi plaćali kamatu od tri posto?
Mi nikada nećemo biti na tri posto.
– Zašto nikad, po čemu je ova zemlja gluplja od usporedivih zemalja? Ni po čemu. Postoji dijelovi zemlje koji su dovoljno vitalni, energični, ako hoćete i proračunati da se to mijenja. Hrvatska ima upola manji BDP po paritetu kupovne moći od Francuske. To se da stići u vijeku jedne generacije.
Cijeli razgovor s premijerom Zoranom Milanovićem pročitajte u tiskanom izdanju Novog lista, u petak, 15. lipnja 2012.
