Snimio Sergej DRECHSLER
»Svi znamo kakav je otpor bio kad smo najavili monetizaciju naših autocesta, govorilo se da je to rasprodaja nacionalne imovine. I dalje se ne slažem s tom konstatacijom. No, sada idemo na varijantu samo prema domaćim mirovnicima i građanima«, rekao je Milanović
KOPRIVNICA Premijer Zoran Milanović izjavio je u petak da je Vlada odustala od monetizacije hrvatskih autocesta te da će se one dati na upravljanje mirovinskim fondovima i zainteresiranim građanima, a ponovio je i da devalvacija za Hrvatsku nije dobro rješenje.
»Svi znamo kakav je otpor bio kad smo najavili monetizaciju naših autocesta, govorilo se da je to rasprodaja nacionalne imovine. I dalje se ne slažem s tom konstatacijom. No, sada idemo na varijantu samo prema domaćim mirovnicima i građanima«, rekao je Milanović u Koprivnici na 14. susretu Liderovog Kluba izvoznika.
Potvrdio je da bi se u toj varijanti državni proračun oslobodio kreditnih opterećenja vezanih uz autoceste, koje iznosi četiri milijarde kuna glavnice te još barem toliko kamata.
»A to bi sve platili upravo građani kroz cestarinu i gorivo u sljedećih 25 godina. Na ovaj način sve obveze preuzeli bi investitori, dakle mirovinski fondovi«, rekao je premijer.
Podsjetimo, krajem prošle godine pristigle su neobvezujuće ponude za koncesiju hrvatskih autocesta. Ponude su navodno dostavili investicijska banka Goldman Sachs, zajedno s hrvatskim mirovinskim fondovima, austrijski Strabag i australska Macquarie grupa. Uslijedili su pregovori s ponuđačima, a u travnju su natjecatelji trebali biti pozvani na predaju obvezujućih ponuda, a potom bi bio proveden odabir najpovoljnije ponude.
No, cijeli je taj proces bio u sjeni mogućnosti raspisivanja referenduma na kojem bi se građani izjašnjavali jesu li za monetizaciju. Za raspisivanje referenduma inicijativa »Ne damo naše autoceste« prikupila je dovoljan broj potpisa, a referendumsko pitanje upućeno je na ocjenu ustavnosti.
U međuvremenu, Vlada je detaljno razradila i model B monetizacije autocesta, odnosno model prikupljanja kapitala putem inicijalne javne ponude, gdje bi se 51 posto tvrtke HAC ONC ponudilo domaćim mirovinskim fondovima, zaposlenicima tvrtke i građanima. Po pisanju medija, od tih 51 posto udjela, minimalno 80 posto bi se ponudilo domaćim mirovinskim fondovima, a ostatak građanima. Na taj način prikupilo bi se 1,2 milijarde eura.
Devalvacija nije dobro rješenje
U svom obraćanju izvoznicima na Liderovom Klubu izvoznika, premijer Milanović istaknuo je i da interna devalvacija nije dobro rješenje.
»Moramo gledati kako da budemo što konkurentniji i prodamo više robe, jer tržište više nije tu u Hrvatskoj nego u Europskoj uniji. Devalvacija kune ne može donijeti puno promjena, to je samo švercanje«, kazao je Milanović, osvrnuvši se na pritom na turizam. »Ne treba nam biti cilj da imamo tisuće novih hotelskih soba po 40 eura. Moramo ciljati na one koji mogu potrošiti, na srednju ekskluzivu«, naglasio je premijer.
Liderov skup u Koprivnici, čiji je domaćin bila Podravka, okupio je 20-ak vodećih hrvatskih izvoznika – članova Kluba izvoznika koji su lani ostvarili 1,5 milijardu eura izvoza. Manuela Tašler, zamjenica urednika Lidera na samom je početku okruglog stola iznijela posljednje podatke Državnog zavoda za statistiku prema kojima je u 2014. godini izvoz rastao 8 posto i iznosio je gotovo 10,4 milijarde eura.
Perjanice izvoza bile su drvna i prehrambena industrija.
»No, pravi hladni tuš dogodio se kad smo vidjeli pokazatelje za siječanj ove godine, kada je izvoz pao 7,2 posto. No, pao je i uvoz, čak 15,8 posto, uglavnom iz nečlanica Europske unije, a ponajprije se radi o nafti«, istaknula je Manuela Tašler i spomenula da sve brojke daju naslutiti kao upravo rast izvoza potiče i rast proizvodnje, ali i da je izvozna klima sve lošija.
Po riječima glavnog urednika Lidera Miodraga Šajatovića, skup izvoznika upravo je i zamišljen da bi se djelovalo na vrijeme i spriječio daljnji pad izvoza te je zbog toga premijer Zoran Milanović i pozvan kako bi s poduzetnicima našao način kako pomoći izvozu. »Izvoz je najbolji način rasta BDP-a«, poručio je Šajatović, i naveo kako je potrebno provesti brze i učinkovite reforme.
Izvoznik Ivan Topčić, vlasnik Tim kabela od premijera je zatražio konkretnije mjere za pomoć izvoznicima. »Da smo onih 20 milijardi kuna koje smo ‘ukucali’ u brodogradnju dali u gospodarstvo, bilo bi nam puno bolje. Problem je i velika birokracija. Moramo donositi brze odluke i ne možemo čekati po tjedan dana za jedan obični list papira«, upozorio je Topčić i poručio da Vlada nije tu da vlada već da poslužuje poduzetnike.
»Nama treba onaj tko je spreman donijeti odluke zbog kojih bi mogao izgubiti izbore«, rekao je Topčić.
Premijer Milanović mu je odgovorio da je brodogradilište hrvatska tradicija, ali i da će vrlo brzo prestati bilo kakva državno pomaganje tog sektora. Koliko je brodogradnja važna za Hrvatsku pokušao je potkrijepiti iz osobnog iskustva otprije deset godina kad se dogovarao posao brodogradnje s Libijom. »Bilo je političkih pritisaka da to ne radimo. Zbog toga smo ostali bez posla vrijednog 50 milijuna dolara – to još uvijek nosim kao ožiljak«, izjavio je Milanović.
Topčić mu je replicirao kako je javni aparat preglomazan i da se ne treba bojati davati otkaze. Milanović je odgovorio kako ni jednom trenutku nije rekao da neće biti otkaza već da neće biti smanjenja plaća.
Spora birokracija
O problemu spore birokracije govorio je i predsjednik Uprave Carlsberga Hrvatska Carsten Haerup Christensen, dok je predsjednik Uprave Rasca, koji se bavi proizvodnjom sofisticirane komunalne opreme, govorio o ulozi Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR).
»Nama izvoznicima kad dobijemo velike poslove na međunarodnim tenderima brzo treba novac. Nemamo na računu za povući recimo dva milijuna eura za kupnju opreme i tu bi nam bolji odnos s HBOR-om puno pomogao«, istaknuo je Franičević i kazao kako njihovi konkurenti u inozemstvu imaju odlične kamatne stope na kredite u poslovnim bankama, od 1 do 3 posto, dok su u Hrvatskoj četiri posto i više.
Ekonomski stručnjak i profesor Đuro Njavro kazao je da je prošlo vrijeme kada je dobar menadžer bio onaj koji ima dobre veze u Hrvatskoj. Sada smo u Europskoj uniji, rekao je, i treba nam drukčiji profil menadžera.
»Problem se pojavio i u visokoškolskom obrazovnom sektoru. Po podacima koje sam imao prilike vidjeti, imamo 30 posto više mjesta u obrazovnim ustanovama nego što je generacije potencijalnih studenata. Zašto ne bismo kroz turizam promovirali i obrazovanje i vabili goste da dođu studirati u Hrvatsku ili recimo liječiti se?«, upitao je Njavro, ustvrdivši da ne bi sve trebalo stati samo na moru i suncu.
HDZ zbog odustajanja od monetizacije traži ostavku ministra Hajdaša Dončića
Saborski zastupnik HDZ-a Ivan Šuker zatražio je u petak, nakon što je Vlada odustala od monetizacije autocesta, ostavku ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Siniše Hajdaša Dončića rekavši da treba postaviti pitanje odgovornosti ljudi koji su htjeli uvjeriti javnost kako je to jedino riješenje te javno rekli da će, ako to ne provedu, dati ostavku.
“Treba postaviti pitanje odgovornosti ljudi koji su htjeli uvjeriti javnost da je to jedino riješenje i rekli su da ako to ne provedu da će dati ostavku. Postavlja se pitanje što je s tim obećanjem. Ili ćemo ostati na još jednom neizvršenom obećanju što je jedina konstanta ove Vlade”, rekao je Šuker Hini. Podsjetio je da je Hajdaš Dončić u listopadu prošle godine izjavio kako će dati ostavku ako se na kraju odustane od monetizacije autocesta.
Šuker smatra i kako se, ako je netko tvrdio da je to jedino riješenje i onda lakonski odustaje od toga, očito radi o početku predizborne kampanje gdje se jedan dan odustaje od jednog a drugi dan od drugog obećanja.
Također, upitao je tko će vratiti oko 1,7 milijardi kuna koje je Vlada oduzela Hrvatskim autocestama (HAC) i dala za neuspješne projekte u HŽ-u.
“To potvrđuje veliku neodgovornost Vlade, nepostojanje niti jedne konzistentne ekonomske politike te neznanje kako uvesti fiskalnu disciplinu”, kazao je Šuker. Naglasio je i da je rezultat svega javni dug veći od 90 posto BDP-a, 330 tisuća nezaposlenih i manje od 1,3 milijuna zaposlenih građana te deficit od 20 milijardi kuna.
Navevši kako HDZ pozdravlja Vladinu odluku o odustajanju od monetizacije autocesta, saborski zastupnik i koordinator ekonomskih odbora HDZ-a Domagoj Ivan Milošević zatražio je političku i gospodarsku odgovornost Vlade, kako ministra Hajdaš Dončića tako i premijera Zorana Milanovića.
“Tko će platiti štetu nanesenu ugledu Hrvatske u međunarodnoj investicijskoj zajednici kao i izgubljeno vrijeme te katastrofalno upravljanje”, kazao je Milošević Hini.
Ističe kako primjer monetizacije najbolje ocrtava kako aktualna Vlada upravlja Hrvatskom protekle tri godine – bez ideje, znanja i hraborsti. “Imali bismo ozbiljan problem upravljati Hrvatskom i da nismo u gospodarskoj i društvenoj krizi”, kazao je Milošević.
Vladino odustajanje od monetizacija autocesta pozdravila je zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu Ivana Maletić istaknuvši kako imamo Vladu koja niti jednu odluku ne zna donijeti u pravom trenutku na početku i na pravi način već samo vrluda.
“Žalosno je što se toliko vremena gubi da bi se na kraju došlo na ono što čitavo vrijeme govore HDZ i građani”, rekla je Maletić.
Saborski zastupnici: Odustajanje od monetizacije neodgovorno
“Obećanje – ludom radovanje”, komentirala je Mirela Holy (OrAH) , koja tumači da Vlada nema koncept upravljanja ključnim područjima te da, umjesto ozbiljnog restrukturiranja i održivog upravljanja, “izmišlja različite modele koji traju neko vrijeme”.
“Kad se vidi da je reakcija javnosti negativna, izmišljaju se novi modeli”, rekla je Holy te dodala kako ništa ne očekuje od novog modela za autoceste, po kojem bi mirovinski fondovi ušli u društvo za upravljanje autocestama, čije bi se dionice ponudile i građanima.
Najavu novog modela financiranja autocesta pozdravlja reformist Petar Baranović.
“Smatramo da je potrebno naći adekvatno rješenje za financije autocesta jer je ova situacija neodrživa. Bez plasmana dionica i bez monetizacije, proračun RH neće moći uredno financirati obveze za autoceste i mi smo u stranci pobornici takvog rješenja”, kkazao je Baranović.
Smatra da u društvu vladaju predrasude prema monetizaciji, koju smatra najpraktičnijim rješenjem za sve što je politika propustila npraviti u autocestama, a dobrim smatra i rješenje koje je najavio premijer.
Kazao je, međutim, da je za njegovu provedbu potrebno vrijeme, a na opasku da je kraj mandata blizu odgovorio je kako osobno vladu gleda kroz kontinuitet te kako ni jedna vlada u četiri godine ne može napraviti sav posao.
Laburist Zlatko Tušak podsjetio je da se njegova stranka otpočetka protivila monetizaciji pa pozddravlja odustajanje od monetizacije.
Upitao je, međutim, je li bilo potrebno krenuti u taj projekt i izgubiti vrijeme, kao i je li namjera odustajanje prikupljanje izbornih bodova.
“Možemo se nadati da će vrlo skoro biti izbori u RH pa je i to odluka premijera da pridobije što više glasova”, tumači Tušak.
HDSSB-ov Josip Salapić podsjeća, pak, da je u proceduri inicijjativa za raspisivanje referenduma o monetizaciji. “Netko od građana pravi budale, ako se trebalo odustati ako nema razloga za to ne smije se zbog ničije samovolje niti priprema za izbore niti stranih savjetnika. Trebao je pošteno priznati građanima reći, pogriješio sam, nije vrijeme za ovakav politički niti poslovni potez, građani mi to ne odobravaju i ja se povlačim”, tumači Salapić.
Upitao je i koliko se nivca potrošilo u organizaciju referenndumske inicijative. “Koliko se ljudi izmučilo na ulicama, tko to pravi od naših građana budale. Mislim da je vrijeme za prijevremene izbore i da građani kažu dosta ovakvoj nekompetentnoj Vladi”, poručio je Salapić.