ZAGREB Premijer Zoran Milanović poručio je danas na konferenciji za novinare nakon što je Vlada usvojila rebalans proračuna da Hrvatska neće biti Grčka, odnosno da radikalnom štednjom neće dodatno uništavati mogućnosti svog gospodarstva za rast.

Odgovarajući na pitanje novinara što će učiniti ako Europska komisjija ocijeni da je smanjenje deficita postignuto ovim rebalansom u iznosu od 4 milijarde kuna nedovoljno za prilagodbu koja se traži u procedurio prekomjernog deficita, premijer je odgovorio da će Hrvatska slušati ono što govori EK, da će razgovarati u sklopu procedure prekomjernog deficita, ali da neće dopustiti da se radikalnim rezovima uništi ono malo što imamo.

“Hrvatska neće biti Grčka, što god EK tražila. Slušat ćemo njihove sugestije, poduzimat ćemo mjere, ali nećemo biti Grčka. Mi odgovaramo građanima Hrvatske i tako ćemo voditi državu. Mi odgovaramo hrvatskim biračima, za razliku od Europske komisije”, kazao je Milanović.

Dodao je i to da je i MMF u svojoj završnoj izjavi za Hrvatsku preporučio da se u prvoj godini od tri godine prilagodbe Hrvatsku ne stisne radikalnom štednjom jer bi to moglo dodatno ugroziti njezino gospodarstvo te da je jako bitno što misle tržišta na kojima se Hrvatska zadužuje a ona su svakako čula poruku šefa Misije MMF-a za Hravtsku. Inače, Vlada je predloženim rebalansom postigla smanjenje deficita od 1-postotnog poena BDP-a dok su zahtjevi Europske komisije dvostruko veći.

Usto, Vladin plan mogla bi ugroziti i činjenica da je to smanjenje postignuto povlačenjem sredstava iz drugog stupa, za vojsku i policiju, što u Europskoj komisiji ocjenjuju kao jednokratan prihod, a samim tim ne utječe na strukturne prilagodbe koje Hrvatska mora postići.

Milanović je kazao da će se o tome s Komsiijom još razgovarati ali da je Vlada s ovim rebalansom zapravo donijela političku odluku da je spremna na prilagodbu, ali da će voditi računa o tome da radikalnim rezovima Hrvatska ne postane Grčka.

Na pitanje, boji li se možda sankcija EK-a kroz zamrzavanje EU fondova za Hrvatsku, Milanović je odgovorio da Vlada sluša i stav koji ima Komisija i ono što je rekao MMF, ali da nacionalne države vode demokratski izabrane vlasti pa tako ona u Hrvatskoj mora osigurati da se ide naprijed a ne da radikalni rezovi ugroze tu mogućnost.

“Volim Europsku uniju, nisam veliki euroientuzijast, mislim da imamo dovoljno Europe. Trenutno smo tu gdje jesmo, naravno razgovarat ćemo s Europskom komisijom, ali jedna stvar je u dva-tri dana staviti neke brojke na paopir a druga stvar je to i provesti. Ovim rebalansom mi smo jasno poručili da ne možemo stalno trošiti više nego što imamo, ali i da nećemo smanjivati prihode onih koji su najugroženiji, naših umirovljenika, da nećemo rezati plaće i porodiljne naknade i da nećemo potpuno ubiti rast”, poručio je premijer.

Vlada je rebalanasom smanjila rashode za  3,6 milijardi kuna, međutim to je smanjenje pojeo dug u zdravstvu od 3,2 milijarde te dodatni izdaci za zapošljavanje i troškove naknada nezaposlenima.

S druge strane prihodi su povećani za 5,8 milijaurdi kuna i to vraćanjem zdravstvenog doprinosa s 13 na 15 posto, povlačenjem akumulirane štednje iz drugog stupnja u iznosiu od 2,8 milijuardi kuna ali i primjerice naplatom dividende od javnih poduzeća, proširenjem baze za porez na igre na sreću i klađenja i povećanjem koncesijskih naknada.

Međutim dio tog novca anuliran je smanjenjem prihoda za 1,6 milijardi kuna a zbog toga što ni u ovoj godini Hrvatska ne može očekivati značajniji rast BDP-a.

Tako će u konačnici deficit središnje države biti 13,58 milijardi kuna, a defcit konsolidirane države 15 milijardi kuna, što je smanjenje u odnosu na plan iz prosinca za 4 milijarde kuna.

 Premijer je i na sjednici Vlade i kasnije u svojoj izjavi novinarima priznao da je Vlada napravila grešku jer sve ono što je ugradila u sadašnji rebalans nije učinila pola godine ranije i te mjere donijela kao redoviti proračun za ovu godinu.