Pod egidom rasterećenja poslodavaca

Mijenja se Zakon o zaštiti na radu: Samozaposleni više neće morati imati povjerenika za zaštitu

Gabrijela Galić

foto: znr.hr

foto: znr.hr

OiRA, koju godinama zaziva Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (HZZZSR) najavljena je Akcijskim planom za rasterećenje gospodarstva, ali je još je nejasno kada će zaživjeti u Hrvatskoj. No, do kraja iduće godine trebao bi zaživjeti Središnji nacionalni informacijski sustav zaštite na radu (Data Collector), odnosno jedinstvena baza o ozljedama na radu i profesionalnim bolestima.



ZAGREB – Zakon o zaštiti na radu, odnosno obaveze poput procjene rizika za život i zdravlje radnika, angažiranje stručnjaka zaštite na radu i imenovanje povjerenika zaštite na radu, više se neće primjenjivati na samozaposlene osobe, odnosno pravnu osobu koju predstavlja jedna fizička osoba koja je ujedno i jedini radnik kod tog poslodavca.


Planiranim izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu resorno ministarstvo rada i mirovinskog sustava nastoji olakšati poslovanje mikro poslodavcima. Naime, procjena rizika po jednom radnom mjestu penje se i do 1.500 kuna. Međutim, u slučaju da poduzeće s jednim zaposlenim angažira, primjerice, osobu na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, sezonskog radnika ili volontera, onda se na njega neće primjenivati izuzetak od ispunjavanja obveza iz Zakona o zaštiti na radu.


Predložene rasterećenje dijela poslodavaca vjerojatno je svojevrsno prijelazno rješenje s obzirom na najave uvođenja Internetske interaktivne procjene rizika (OiRA) besplatnog i jednostavnog alata koji bi malim i srednjim poduzetnicima (do 50 zaposlenih) omogućio da sami obave procjenu rizika u djelatnosti kojom se bave.




OiRA, koju godinama zaziva Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (HZZZSR) najavljena je Akcijskim planom za rasterećenje gospodarstva, ali je još je nejasno kada će zaživjeti u Hrvatskoj. No, do kraja iduće godine trebao bi zaživjeti Središnji nacionalni informacijski sustav zaštite na radu (Data Collector), odnosno jedinstvena baza o ozljedama na radu i profesionalnim bolestima.


U taj sustav poslodavci bi prijavljivali svoje stručnjake zaštite na radu, i on bi bio jedna od mehanizama stalnog stručnog usavršavanja osoba koje su u poduzećima zadužene za skrb o sigurnim uvjetima na radu. Data Collector djelovat će pod Zavodom za unapređivanje zaštite na radu, koji će ujedno ubuduće, umjesto resornog ministarstva rada, izdavati ovlaštenja za obavljanje poslova zaštite na radu.


Određeno rasterećenje poslodavcima bit će i planirane promjene kada je riječ o osobama osposobljenim za pružanje prve pomoći. Kako se predlaže izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu, na svakom radilištu i u radnim prostorijama gdje istodobno rade dva do 50 radnika, umjesto 20 kako je sada propisano, najmanje jedan radnik mora biti osposobljen za pružanje prve pomoći. Po još jedna osposobljena osoba za pružanje prve pomoći mora biti osposobljena do svakih sljedećih 50 radnika.