Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 5° 2
Sutra: 5° 5° 2
27. siječnja 2020.
Iza rešetaka

Merčepu pet i pol godina zatvora jer nije spriječio zločine nad srpskim civilima

Izricanje presude / Snimio Nenand Reberšak
Izricanje presude / Snimio Nenand Reberšak
Autor:
Objavljeno: 12. svibanj 2016. u 16:19 2016-05-12T16:19:00+02:00

Obrazlažući presudu predsjednik sudskog vijeća Zdravko Majerović kazao je da Merčepova odgovornost proizlazi upravo iz činjenice da je bio zapovjednik na terenu te da je, »bez obzira na okolnosti agresivnog rata« imao prilike spriječiti nezakonita uhićenja, ubojstva i mučenja civila s kutinskog, pakračkog i zagrebačkog područja.

ZAGREB Ratni pomoćnik ministra unutarnjih poslova Tomislav Merčep u četvrtak je odveden u zatvor u Remetincu nakon što je nepravomoćno osuđen na pet i pol godina zatvora jer kao zapovjednik postrojbe poznate kao 'merčepovci' nije spriječio zločine nad srpskim civilima.

Obrazlažući presudu predsjednik sudskog vijeća Zdravko Majerović kazao je da Merčepova odgovornost proizlazi upravo iz činjenice da je bio zapovjednik na terenu te da je, »bez obzira na okolnosti agresivnog rata« imao prilike spriječiti nezakonita uhićenja, ubojstva i mučenja civila s kutinskog, pakračkog i zagrebačkog područja.

»Da ste reagirali na prve događaje... sve ovo se ne bi dogodilo i hrvatska povijest bi jedinim dijelom izgledala bitno drugačije. Ovako ste vašom pasivnošću i nerazumijevanjem zla koje vas okružuje, potpuno svjesno ostali na pogrešnoj strani povijesti Republike Hrvatske«, kazao je sudac.

Pojasnio je kako je najveći dio postupka prošao u dokazivanju je li uopće postojala postrojba stacionirana u Pakračkoj Poljani i u Zagrebu i je li joj Merčep bio zapovjednik te jesu li sva zlodjela navedena u optužnici zaista i počinjena.

»Da ste faktično zapovijedali tom postrojbom, da ste prema toj postrojbi imali odnos kakav ima formalni zapovjednik utvrđeno je iz iskaza niza svjedoka koji su ispitani tijekom rasprave. Konačno, tijekom dokaznog postupka pročitani su i vaši intervjui davani u prvoj polovici 90-ih godina u kojima ste vi upravo sebe prikazivali kao zapovjednika te postrojbe. Jedna od dužnosti zapovjednika postrojbe je i ta da spriječi da njezini pripadnici čine kaznena djela, odnosno, ako to počine da protiv njih pokrene odgovarajuće postupke kako bi se na taj način jasno i nedvosmisleno pokazalo svim drugim pripadnicima postrojbe da zapovjednik neće tolerirati takva djela, već će ih kažnjavati«, kazao je sudac.

Istaknuo je i da su sve osobe koje su uhitili pripadnici njegove postrojbe i koje su u Pakračkoj Poljani maltretirane i ubijene, tamo dovedene nezakonito, kao što zakonite nisu bile ni Merčepove usmene odluke o tome koga će se i kada osloboditi.

Toleriranjem zločina bačeno blato u lice hrvatske policije i države

»Pakračka Poljana je bila u pozadini linije fronta... i tu nije bilo ni neprijateljskih vojnika niti civilnih osoba koje bi se priklonile neprijateljskoj strani. S tog područja i s područja koje je još dublje u pozadini, iz Zagreba, doista nije bilo nikakvog razloga dovoditi ljude u Pakračku Poljanu, tu ih držati zatočene, oduzimati im imovinu, iživljavati se na njima i ubijati ih«, ustvrdio je sudac.

Kazao je i da su nedjela koja su počinili 10 do najviše 15 pripadnika Merčepove postrojbe, u odnosu na preko 300 pripadnika koji su kroz nju prošli, »najniži oblik ljudskog postojanja i postupanja« te da nemaju nikakve veze s obranom domovine. »Na sve to vi niste reagirali iako ste morali jer znali ste što oni čine, znali ste da za to nema zakonskog razloga, a i oni koji su to čini znali su da vi na tako nešto neće reagirati«, stoji u obrazloženju.

»Takvim postupanjem pripadnika vaše postrojbe, a koje vi niste spriječili, a morali ste i mogli ste, jer su bez obzira na ratno stanje ipak funkcionirale osnove temeljne policije, je počinjena nemjerljiva šteta oštećenim osobama i njihovim porodicama, a konačno, bačeno je blato u lice hrvatske policije i države«, zaključio je sudac.
Kazao je i da je svaki zločin opisan u ovoj presudi »katastrofa sam za sebe« i da dotiče dno ljudskosti u postupanju onih koji to čine, s jedinim razlogom da »prikupe nešto novca i materijalnih dobara za sebe«.

Ubojstvo obitelji Zec 

U obrazloženju je spomenuto i ubojstvo zagrebačke obitelji Zec, koje je sudac poistovjetio sa zločinima neprijateljske strane.

»Gotovo da se to ubojstvo obitelji Zec, a pogotovo djevojčice i njezine majke, može usporediti s događajima iz svibnja 1991. godine u Slavonskom Brodu kada masovno pogibaju djeca i sigurno svi pamte događaj kada je od samo jedne granate, bombe u kući poginulo šestero djece«.

Ipak, »bitna je razlika u tome što su djevojčicu i njezinu mamu u Zagrebu ubili pripadnici postrojbe koji su u tom trenutku bili izvan kontrole sistema i zdravog razuma«, dok je za neprijateljske zločine kazao da su počinjeni planski, pod okriljem zločinačkog sistema.

Podsjetivši da su neki pripadnici Merčepove postrojbe već osuđeni za zlodjela koja su činili, ali da su se neki i »izvukli«, Majerović je rekao da iz rezultata dokaznog postupka prozlazi da je »upravo pokojni Munib Suljić bio to zlo koje je za sobom vodilo mlade i neiskusne ljude koji su počinili većinu ovih kaznenih djela umišljajući da su svemogući upravo zato što nose policijsku odoru i imaju službene iskaznice«.

Ističući da zakon za nedjela zbog kojih je Merčep osuđen predviđa kaznu od pet godina do 20 godina zatvora sudac je kazao da zbog njegovih godina i bolesti kazna od 5 i pol godina zatvora predstavlja »adekvatnu društvenu reakciju« prema onome što je učinio, ali i prema njemu osobno.

Obrana najavila žalbu

Merčep bi u zatvoru u Remetincu trebao biti do pravomoćnosti presude o čemu će nakon žalbe odlučiti Vrhovni sud.

Njegov odvjetnik Marko Ujević najavio je žalbu na nepravomoćnu presudu navodeći da je sud pogriješio utvrdivši da je Merčep stvarno zapovijedao pojedincima koji su počinili zločine.

Tužitelj Silvio Sušec kazao je, pak, da je zadovoljan sudskom odlukom jer je Merčep osuđen za četiri petine svih žrtava spomenutih u optužnici.

»Merčepovci« su, prema tvrdnjama iz optužnice, na kutinskom, pakračkom i zagrebačkom području nezakonito uhitili 52 osobe, od kojih su 43 ubili, tri se vode kao nestale, a šest ih je preživjelo mučenja i zlostavljanja.

U izreci presude sudsko je vijeće podrobno navelo pojedinosti o prisilnom odvođenju i mučenju brojnih civila, ali i opisalo situacije u kojima su žrtvama prije toga oduzimane vrijednosti poput automobila ili novca.

Merčepa je na izricanje presude došlo podržati 20-ak osoba, koji su nezadovoljstvo odlukom suda ljudi iskazivali dobacivanjem tužitelju, ali i Vesni Teršelić koja je presudu pratila u ime udruge Documenta.

Udruge: Presuda Merčepu zakašnjela satisfakcija obiteljima ubijenih

Documenta, Građanski odbor za ljudska prava, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek te Pravda Bjelovar – u četvrtak su izvijestile da presuda Tomislavu Merčepu predstavlja zakašnjelu satisfakciju obiteljima ubijenih u Pakračkoj poljani i Zagrebu, uključujući i obitelj Zec, ali da izostavlja 25 još uvijek neidentificiranih žrtava.

»Gotovo četvrt stoljeća nakon nezakonitog uhićenja Pere Rajčevića i Đorđa Gunjevića 11. listopada 1991. preživjeli su dočekali priznanje patnje. Da je Merčep kao faktični zapovjednik postrojbe reagirao na njihova uhićenja, zločina nad svim kasnije privedenima, zlostavljanima i ubijenima vjerojatno ne bi ni bilo. Tih zločina vjerojatno ne bi bilo ni da je pravovremeno reagirala policija koja je obavještena neposredno nakon njihova odvođenja i pravosuđe«, navode udruge u priopćenju.
Podsjećaju da je Merčep nepravomoćno osuđen na pet i pol godina kao stvarni zapovjednik jedinice rezervnog sastava MUP-a stacionirane u Pakračkoj Poljani i na Zagrebačkom velesajmu jer svoje pšodređene nije spriječio u zločinima nad civilima dovedenima iz Zagreba, Kutine, Ribnjka, Janje Lipe, Bujavice, Međurića, Zbjegovače i Pakračke Poljane, od kojih je 23 usmrćeno.

»Iako se optužnicom Tomislavu Merčepu na teret stavljalo da su njegovi podređeni na području Kutine, Pakraca i Zagreba nezakonito lišili slobode 57 osobe, od kojih su 43 ubijene, četiri se vode kao nestale. Činjeničnim opisom presude su izostavljene do danas neidentificirane (25) žrtve«, stoji u priopćenju.
Prema podacima istraživačkog tima Documente, žrtava Pakračke Poljane vjerojatno je i više jer niz okolnosti nestanka, baš na područjima koje gravitiraju Poljani, do danas nisu razjašnjene.

»Radi postizanja društvene pravde i ozdravljenja društva, poštivanja prava na život, kao i poštivanja prava srodnika nestalih, pozivamo ovlaštena tijela, tijela kaznenog progona i pravosuđa na djelotvornu istragu počinitelja i svih žrtava Pakračke Poljane, identifikaciju 25 osoba ubijenih na predjelu Pakrače Poljane, rasvjetljavanja sudbine nestalih. Ovim priopćenjem također nastojimo još jednom ukazati na potrebu izgradnje povjerenja među svim građanima RH. Stoga upućujemo apel svima koji imaju saznanja o počinjenim kaznenim djelima ratnog zločina, bez obzira u čije ime ona bila počinjena, kao i saznanja o sudbini ubijenih i nestalih na svim stranama, da takve informacije proslijede nadležnim državnim tijelima«, navode udruge.

Dodaju i da »do danas nisu procesuirani niti zločini počinjeni u ljeto 1991. godine nad Srbima u Vukovaru, u kojima su, prema iskazima srodnika ubijenih te iz medija, koji su prenijeli dio pisma Marina Vidića Bilog, tadašnjeg Vladinog povjerenika za općinu Vukovar, upućenog najvišim državnim dužnosnicima Republike Hrvatske, također sudjelovale osobe, kojima je bio nadređen Tomislav Merčep, u to vrijeme sekretar za narodnu obranu u Vukovaru«.

Kako bismo izgradili dobre temelje za zdravo društvo, potrebno je da kao pojedinci osvijestimo ratna stradanja i ubojstva najosjetljivije skupine žrtava, prije svega civila, te ulažemo maksimalne napore u otklanjanju i ublažavanju teških posljedica ratnih trauma, smatraju udruge.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
Dodijeljena nagrada digitalnom šampionu
Biramo najbolje privatne iznajmljivače

Dodijeljena nagrada digitalnom šampionu