Autor udžbenika dr. Nenad Fanuko kaže da je takva kvalifikacija njegov »mali ironični autorski komentar«, a sociolog Dražen Lalić poručuje da, kad je Fanuko to već istaknuo, svakako je trebao dodati i kontroverze koje se vežu uz Thompsona
ZAGREB – Gimnazijalci iz sociologije uče da je Marković Perković Thompson postmodernist, obavijestio je naš list jedan skandalizirani profesor. No autor gimnazijskog udžbenika iz sociologije Nenad Fanuko poručuje kako je takva kvalifikacija ognjištarskog pjevača – njegov »mali ironični autorski komentar«.
Na 76. stranici knjige Nenada Fanuka »Sociologija – udžbenik za gimnazije«, u poglavlju o »postmodernoj kulturi«, stoji i ova rečenica: »Tko zna, možda bismo u postmodernu kulturu mogli smjestiti i Marka Perkovića Thompsona s njegovom jedinstvenom kombinacijom ABBA-ine glazbe, hajdučkih tekstova i heavy metal imidža?« Pored teksta je fotografija Thompsona raširenih ruku na koncertu, a iznad natpis: »Thompson – postmoderni umjetnik?«
Autorski hir
Autor udžbenika, docent na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci, objasnio nam je kako su ta rečenica i fotografija u udžbeniku još od 2004. godine, kada je objavljeno izmijenjeno i dopunjeno izdanje. »Osobno ne mislim da je Thompson postmodernist. To što sam napisao moglo bi se nazvati postmodernističkim postupkom, malim autorskim hirom, jer je ironično napisano. Naravno da Thompson nije postmodernist, jer da jest, glazba bi mu zvučala drugačije«.
No, pitamo, jesu li srednjoškolski udžbenici mjesto za ironijske i postmodernističke autorske postupke, naročito ako to iz teksta nije jasno? »U knjizi ne piše da je Thompson postmodernist. Sve je pod upitnikom. Ako netko učenicima tako kaže, pogrešno im kaže«, odgovara Fanuko. »Udžbenik nije Sveto pismo, nego resurs iz kojega bi nastavnici trebali uzeti ono što djecu najviše zanima.« U knjizi se ne spominje ni ustaški pozdrav u pjesmi »Čavoglave«, ni Thompsonovo implicitno ili eksplicitno vezivanje uz ekstremnu desnicu, ni zabrane koncerata u inozemstvu.
Foto: D. JELINEK
»Naravno da sam to ignorirao, jer dio knjige u kojoj je Thompson spomenut bavi se kulturom, i to kulturom u današnje doba. Nisam htio ništa insinuirati. Nisam htio Thompsona ni na koji način stavljati u ideološki, nego u ironijski kontekst. I na nekim drugim mjestima u knjizi malo sam se ‘zafrkavao’. Čudi me da je to netko tako ozbiljno shvatio«, objašnjava Fanuko. »Odabrao sam Thompsona samo zato što je toliko poznat, i zato što njegova pjesma ‘Iza devet sela’ ima identičan početak kao ‘Super trouper’ Abbe. Thompsonov amalgam Abbe, Bregovića i keltskog heavy metala jest postmoderan, ali naravno da Thompson nije osviješteni postmodernist – on razmišlja o naciji, bogu i obitelji, to je njegova priča«, kazao nam je Fanuko.
Spoj ukusa i formata
Sociolog s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Dražen Lalić za naš list kaže kako je »Fanuko jedan od naših najboljih sociologa«, a njegov udžbenik »dobar«. »Forma Thompsonovih pjesama ima neka postmoderna obilježja, jer eklektički spaja različite kulturne ukuse i formate. Po sadržaju, međutim, Thompson definitivno nije postmoderni autor, prije svega zato što postmoderna naglašava individualizam, dok je Thompson kolektivist i nacionalist«.
Foto: D. JELINEK
Lalić smatra da Fanuko »nije smio zaobići, najblaže rečeno, kontroverze vezane uz Thompsona, poput ustaškog pozdrava u pjesmi ‘Čavoglave’, zabrane koncerata u europskim zemljama, ili njegovo vezivanje uz ideologiju ekstremne desnice. Nazivajući Thompsona postmodernistom, Fanuko je vjerojatno mislio na formu i preplitanje različih simbola, ali kad ga je već istaknuo, svakako je trebao dodati i kontroverze«, kaže Lalić.
