Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
19. rujna 2019.
Ekonomska logika

Manjak radnika u Hrvatskoj je formalno podebljao bušte. Jeste li to osjetili na svojoj plaći?

snimio Sergej Drechsler
snimio Sergej Drechsler
Autor:
Objavljeno: 29. studeni 2018. u 12:45 2018-11-29T12:45:21+01:00

Neslužbeno naš sugovornik iz Vlade priznaje da rast neto plaća u Hrvatskoj, odnosno ono što radnici na kraju dobiju, nije pratio porezna rasterećenja od početka 2017. godine, kao ni iseljavanje radne snage, te da je, prema njegovom mišljenju, ekonomska logika nalagala veći rast.

ZAGREB - Gospodarski rast i nedostatak radne snage građanima je donio nominalno 4,6 posto veću neto prosječnu plaću, ali oni su realno raspolagali s tri posto više novca, odnosno mogli su za svoju plaću kupiti tri posto više dobara nego prošle godine. Riječ je naravno o prosječnoj plaći, a u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) izračunali su da plaće i dalje rastu, ali sporijim tempom nego prošle godine. Tako je rast plaća u prvih devet mjeseci ove godine bio za 1,2 postotna poena manji nego lani u isto vrijeme.

Najveći rast plaća imala je djelatnost promidžbe (reklama i propaganda) i istraživanja tržišta, gotovo 17 posto, a nekoliko promila manje rasla je i plaća uredskih administrativnih i pomoćnih djelatnosti te ostalih poslovnih pomoćnih djelatnosti. Statistike bilježe najveće smanjenje prosječne neto plaće u djelatnostima: Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (-4,7 posto) i Djelatnosti sanacije okoliša te ostale djelatnosti gospodarenja otpadom (-2,4 posto). Nedostatak radne snage, zaključili su u HGK-u, uzrok je povećanja neto plaće u građevinarstvu za oko šest posto, te trgovini za 6,3 posto.

Nesrazmjeran rast

U Hrvatskoj gospodarskoj komori predviđaju da će se rast plaća nastaviti u narednom razdoblju, čime će plaće povećanjem raspoloživog dohotka i kupovne moći kućanstava i dalje pridonositi jačanju osobne potrošnje i time ukupnoga gospodarskog rasta. Dodatan poticaj povećanju plaća dolazi i zbog podizanja neoporezivog iznosa za prigodne nagrade, s 2500 na 7500 kuna.

Upravo je to podizanje neoporezivog dijela nagrada pred kraj godine bio svojevrsni Vladin izazov poslodavcima koji stalno navode viske poreze i opterećenja na plaće kao razlog što snažnije ne povećavaju plaće iako im radnici odlaze u inozemstvo. Vlada zasad izlazi u susret njihovim zahtjevom za povećanje kvota za strane radnike, ali one u ovoj godini nisu u potpunosti iskorištene, a naš sugovornik iz Vlade kaže da će tako vjerojatno biti i u 2019. godini, jer će primjerice građani Bosne i Hercegovine, pa i Srbije, posebice oni koji imaju hrvatske putovnice, kad već moraju seliti, radije otići tamo gdje će više zaraditi.

Neslužbeno naš sugovornik iz Vlade priznaje da rast neto plaća u Hrvatskoj, odnosno ono što radnici na kraju dobiju, nije pratio porezna rasterećenja od početka 2017. godine, kao ni iseljavanje radne snage, te da je, prema njegovom mišljenju, ekonomska logika nalagala veći rast. Dodaje i da su se poslodavci te ekonomske logike puno striktnije držali u krizi kad je Hrvatska bila među zemljama Europske unije s najvećim padom plaća koje su smanjene za više od četvrtine.

Kvote za strance

– Naravno da nam je drago da plaće rastu, i naravno da nije dobro da se njihov rast usporava. Ali poslodavci bi morali znati da ne mogu naći stručnog radnika ako ipak više ne izdvoje za plaće. Pokazalo se to u turizmu, ove sezone, a isto će biti i sljedeće godine. Kvote za uvoz stranih radnika neće im značiti ništa ako je plaća za dobrog radnika veća nekoliko stotina kilometara dalje u Austriji – kaže naš sugovornik iz Vlade. Dodaje i da ljudi koji imaju obitelj gledaju i na to da presele cijelu obitelj, a onda je bitno i može li se oboje supružnika zaposliti, što je, priznaje, na zapadu trenutno više izvedivo.

Napominje i da će na rast raspoloživog dohotka u Hrvatskoj sigurno utjecati dogovor Vlade i sindikata o povećanju plaća u javnom sektoru za tri posto od siječnja i za dva posto od rujna. To će povećanje, posebice neplaniranih dva posto, utjecati i na usklađivanje mirovina čiji rast ovisi o rastu bruto plaća i cijena.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.