ZAGREB  Ministarstvo financija predložilo je da se državni poticaji za stambenu štednju ukinu za uplate te štednje u idućoj godini, a ne potpuno, objavili su danas iz Ministarstva financija.

To je ministarstvo prošli tjedan na svojim internetskim stranicama otvorilo savjetovanje s javnošću o procjeni učinaka propisa o tezama za prijedlog dopuna Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje.

U obrascu iskaza o procjeni učinaka navedeno je kako se zbog neučinkovitosti sustava poticanja stambene štednje predlaže da se ukine poticanje stambene štednje za prikupljenu stambenu štednju u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2015., a ne potpuno ukidanje, kako je objavljeno u nekim medijima, navode iz Ministarstva.

Ocjena je da sustav stambene štednje nije ispunio svoju temeljnu svrhu, odnosno značajniju kreditnu aktivnost pri rješavanju stambenog pitanja građana, ta da je oko 200 milijuna kuna koji se godišnje isplaćuju za poticaje iz državnog proračuna potrebno svrsishodnije upotrijebiti, ističu iz Ministarstva.

Inače, državna poticajna sredstva građani neće dobiti ni za uplate stambene štednje u ovoj godini. Naime, početkom studenoga prošle godine Hrvatski sabor je usvojio dopune Zakona o stambenoj štednji prema kojima se državna poticajna sredstva ne isplaćuju za uplate u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. godine.

Prema samom Zakonu, iz državnog se proračuna isplaćuju državna poticajna sredstva u visini 10 posto od uplaćenih uloga stambene štednje, za maksimalan ulog od 5.000 kuna godišnje, što znači da je maksimalan poticaj 500 kuna godišnje.

Iz Ministarstva u procjeni učinaka podsjećaju da se državna poticajna sredstva, zajedno s pripadajućom kamatom, isplaćuju stambenim štedišama ako ostvare pravo na kredit i sklope ugovor o stambenom kreditu, a isplaćuju se i u slučajevima kada stambeni štediše štede pet godina i ne sklope ugovor o kreditu.

Unatoč činjenici da je država do sada isplatila više od dvije milijarde kuna državnih poticajnih sredstava, kreditna aktivnost stambenih štedionica ostala je na vrlo niskoj razini te ovaj sustav nije ispunio svoju prvotnu svrhu, odnosno značajnu kreditnu aktivnost pri rješavanju stambenog pitanja građana, navode iz Ministarstva financija.

Napominju kako štediše koriste ovaj sustav prvenstveno za štednju povoljniju nego u komercijalnim bankama radi dobivanja državnih poticajnih sredstava, a po isteku roka od pet godina podižu ušteđeni novac zajedno s pripadajućom kamatom i državnim poticajnim sredstvima te ga koriste u svrhe različite od primarne, odnosno ne za rješavanje svoga stambenog pitanja.

Sustav stambene štednje izravno je ovisan isključivo o isplaćenim državnim poticajnim sredstvima, uz izostanak optimalnog omjera depozita i odobrenih kredita, navode iz resornog ministarstva.