Nisam nezadovoljan, tako nam je ukratko ministar financija Zdravko Marić komentirao proračunske rezultate / Snimio Marin ANIČIĆ
Porezi su u prva tri mjeseca donijeli u proračun 15,780 milijardi kuna ili 112 milijuna više nego lani, što je rast manji od jedan posto. Najizdašniji porez, PDV, rastao je za 3,1 posto, a prema nekim podacima trenutačno su u proračunu prihodi od tog poreza veći za 2,8 posto nego lani
ZAGREB Proračunski prihodi u prva tri mjeseca ove godine porasli su za 3,2 posto u odnosu na isto razdoblje 2016. godine i prema privremenim podacima Ministarstva financija u proračunu konsolidirane središnje države skupilo se 30,624 milijarde kuna, što je 960 milijuna kuna više nego lani u istom kvartalu.
Rashodi su također rasli za čak 1,42 milijarde kuna, što je čak 4,5 posto, pa se u prvom tromjesečju potrošilo 32,9 milijardi kuna.
No, glavni je razlog to što je u poljoprivredi u prvom kvartalu ove godine isplaćeno 1,46 milijardi kuna poticaja koji su lani isplaćeni tek u travnju. Tako je u prvom kvartalu u proračunu potrošeno 2,3 milijarde kuna više nego što je prikupljeno na osnovi javnih davanja.
Zanimljiv kvartal
Prošli je kvartal zanimljiv jer je s njegovim prvim danom počela i primjena novih poreznih pravila, koja je značila smanjenje poreza na dohodak, promjene u stopama PDV-a, ali i nova pravila kad je u pitanju drugi, odnosno dodatni dohodak, ali i snižavanje opterećenja u porezu na dobit.
Porezi su u prva tri mjeseca, prema preliminarnim podacima Ministarstva financija, ukupno donijeli u proračun 15,780 milijardi kuna, što je 112 milijuna kuna više nego lani, pa je to rast manji od jedan posto. No, najizdašniji porez, PDV, rastao je u prva tri mjeseca za 3,1 posto, a prema nekim podacima trenutačno su u proračunu prihodi od tog poreza veći za 2,8 posto nego lani. Za čak 3,6 posto narasli su prihodi od doprinosa koje zaposleni plaćaju za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, što može biti posljedica novog zapošljavanja, ali i većeg obuhvata, jer se nastojalo da naplata doprinosa zahvati svu zaradu građana, a ne samo onu od klasičnih plaća.
– Nisam nezadovoljan, tako nam je ukratko ministar financija Zdravko Marić komentirao proračunske rezultate, posebice one koji se tiču poreza.
Prihodi od trošarina niži su za oko sto milijuna kuna u odnosu na prošlu godinu, što je oko 0,3 posto, no značajan pad od čak 20 posto dogodio se na trošarinama na duhan i duhanske proizvode. U prvom tromjesečju od tih se trošarina prikupilo 796 milijuna kuna, što je čak 207 milijuna kuna manje nego u istom razdoblju lani, pretpostavka je da su duhanski proizvođači naprosto u prošloj godini »kupili« više trošarinskih markica, jer su od ove godine na kutijama cigareta morali imati fotografije koje upozoravaju na teške posljedice pušenja.
Što se tiče PDV-a, ministar ističe da je stopa u ugostiteljstvu povećana, ali su rezultati sezonski, ali da je s druge strane, primjerice, smanjena stopa PDV-a za električnu energiju koja nema takav sezonski utjecaj. Kad su doprinosi u pitanju, ministar napominje da je rast tih prihoda možda dijelom posljedica većeg obuhvata primanja građana, ali da je sigurno utjecaja imalo i veće zapošljavanje.
U okviru očekivanja
Ekonomski analitičar Željko Lovrinčević, koji je sudjelovao na izradi porezne reforme, kaže da preliminarni podaci za prva tri mjeseca, pa i oni za gotovo pet mjeseci koji kažu da je PDV rastao 2,8 posto, sugeriraju da su podaci za prvi kvartal primjene novih poreznih pravila u okviru očekivanih te da su neki i nešto bolji.
– Proračunski prihodi, kad je u pitanju porezna reforma, na kraju bi mogli biti u okviru projekcija ili čak iznad očekivanja, ali u prvom tromjesečju ne vidi se još utjecaj krize u Agrokoru na državni proračun. Zbog turističke sezone neće se on vidjeti tako snažno ni u drugom kvartalu, u trećem će vjerojatno negativne utjecaje kompenzirati turistička sezona, no snažniji utjecaj vidjet će se u posljednjem kvartalu ove godine, a posebice u prvom kvartalu sljedeće godine, procjenjuje Lovrinčević.
Država je u prva tri mjeseca ove godine platila 3,18 milijardi kuna kamata, što je 192 milijuna, odnosno 5,5 posto manje nego lani kad je taj trošak bio 3,375 milijardi kuna. Iznos koji je, i uz to smanjenje, odvojen za kamate još uvijek je primjerice veći od onoga što se prikupilo od svih trošarina u prva tri mjeseca ove godine.
Što se tiče gospodarskog rasta u prvom kvartalu, Lovrinčević prognozira da bi on, na međugodišnjoj razini, u odnosu na prvi kvartal 2016. godine, mogao biti oko tri posto ili nešto blago ispod toga, oko 2,9 ili 2,8 posto. To bi bio nešto veći rast nego u prvom tromjesečju prošle godine, kad je stopa rasta bila 2,7 posto, ali to bi značilo i niži rast nego u prethodnom kvartalu, odnosno u zadnjem kvartalu 2016. godine, kada je BDP rastao 3,3 posto.
