Varaždinski župan Radimir Čačić najavio je u ponedjeljak tužbu protiv ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak, zbog nesavjesnog raspolaganja javnim novcem, a zbog duga države Varaždinskoj županiji za sufinanciranje izgradnje škola po modelu javno-privatnog partnerstva.

Država je 2016. prestala isplaćivati svoj udio u sufinanciranju najamnine za 32 škole i dvorane izgrađene po modelu javno-privatnog partnerstva. Tadašnji varaždinski župan Predrag Štromar, danas potpredsjednik Vlade, podnio je prvu tužbu protiv države, a kako dug nije vraćen i sadašnji župan Čačić nastavio je s tužbama.

Trgovački sud u Varaždinu je 15. travnja 2019. donio nepravomoćnu presudu o isplati dugovanja, a u prosincu je stigla pravomoćna presuda za prve dvije tužbe u jednom spisu, odnosno da 14,2 milijuna, s kamatama ukupno 18,6 milijuna.

Župan Čačić danas je na konferenciji u Varaždinu ponovio da su potpredsjednik Vlade, ministar graditeljstva Štromar i ministrica obrazovanja Divjak sprječavali povrat duga, te dodao da je novac isplaćen tek nakon ovrhe.

»Učinili su sve da ne plate, tek na dan ovrhe su nazvali i tražili da im damo još jedan dan da plate«, rekao je Čačić. Dodaje da se tada oglasio i HNS s priopćenjem da je prema presudi, Štromar bio u pravu da je Ministarstvo Varaždinskoj županiji dužno isplatiti zaostale rate za JPP.

»Taj isti koji je sprečavao da se plati, ta ista ministrica koja je sprječavala da se isplati. Malo je suludo, glupo, uvredljivu za zdravu pamet svakog čovjeka – da ne želiš platiti, a onda si zaslužan što je plaćeno«, izjavio je Čačić, dodavši: Tu nisu stali, nego je stigao zahtjev od strane Državnog odvjetništva, koje uime Vlade i Ministarstva obrazovanja traži »da se taj novac uzme kroz prijedlog za dopuštenje revizije presude«.

»Normalno je da ministri iz jednog grada, jedne županije, pokušavaju napraviti što više za svoje građane, za svoju izbornu bazu. Ovo je jedinstveni slučaj u političkoj povijesti i šire od Hrvatske, da čine sve da bi napravili štetu. Čak i kad sud presudi da je Vlada dužna«, zaključio je Čačić.

Na novinarski upit kakav odgovor očekuje glede zahtjeva za reviziju presude, Čačić je ustvrdio da je u hrvatskom sudstvu sve moguće.

Varaždinskoj županiji isplaćeno je 18,6 milijuna kuna po prvoj presudi, a u postupku su još tri tužbe.

Ukupni iznos je nešto više od 30 milijuna kuna, od čega je 26 milijuna glavnice te 4,6 milijuna kuna zateznih kamata.

Sud potvrdio zakonitost upisa Fakulteta hrvatskih studija

Visoki trgovački sud RH odbio je žalbu Ministarstva znanosti i obrazovanja protiv upisa Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, a ujedno je potvrdio Rješenje Trgovačkoga suda u Zagrebu, kojim je taj Fakultet upisan u sudski registar, priopćio je u ponedjeljak dekan Fakulteta.

Rješenje, kojim je kao neosnovanu odbio žalbu Ministarstva protiv upisa Fakulteta hrvatskih studija u sudski registar, te potvrdu ranijeg Rješenja Trgovačkoga suda u Zagrebu o upisu Fakulteta u registar – Visoki trgovački sud donio je 4. veljače 2020., naveo je dekan Fakulteta Pavo Barišić.

Dekan je u priopćenju priložio i Rješenje Visokoga trgovačkoga suda RH. Rješenje o upisu javne ustanove Fakulteta hrvatskih studija postalo je tako pravomoćno, a pravna osobnost Fakulteta hrvatskih studija neprijeporna.

Barišić ističe da je ‘time propao zadnji u nizu pokušaja ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak i čelnika Nezavisnoga sindikata znanosti i visokoga obrazovanja Vilima Ribića, Igora Radeke, Vesnice Garašić i Ane Petošić da onemoguće reformu Hrvatskih studija i spriječe njezino dovršenje uspostavom Fakulteta hrvatskih studija’.

Postavlja se pitanje, tvrdi dekan, krajnje nakane i pokretačkoga interesa koji stoje iza kontinuirana osporavanja i ometanja reforme Hrvatskih studija. Jer, kako dodaje, brisanjem Fakulteta iz sudskoga registra njegovi zaposlenici završili bi na ulici, a studenti izgubili pravo na studiranje.

Dekan Barišić smatra kako je pitanje i krije li se u ‘pokretačkom interesu ideološki zazor prema institucionalnoj reformi’ koja je, među ostalim, obnovila izvorne zadaće Hrvatskih studija u odnosu na održanje i razvijanje hrvatskoga nacionalnoga i kulturnoga identiteta.

Podsjeća da je u pokušaju brisanja Fakulteta hrvatskih studija iz sudskoga registra resorno Ministarstvo angažiralo Državno odvjetništvo, implicirajući time nezakonitost postupanja osnivača i novoga Fakulteta.

No, ocjenjuje dekan Barišić, ‘sudski je pravorijek iznio na vidjelo nezakonitost rada ministrice Divjak koja već više od dvadeset mjeseci odbija izdati potvrdu o pozitivnoj akreditacijskoj preporuci’.

»Njezino postupanje prema najmlađemu fakultetu u zemlji, u momentu kada mu je bila dužna pružiti resornu potporu, začudan je primjer opstrukcije i progona. Nečuveno je da državni dužnosnici i službenici nadležnoga Ministarstva nastoje onemogućiti osnivanje samostalnoga visokoga učilišta nacionalnih studija. U nekoj drugoj državi to bi bilo nezamislivo«, smatra dekan Barišić.

»Bolno stanje pravosudnoga salda Nezavisni sindikat ublažava dogmom prema kojoj se sudovi koji donose nepovoljne presude automatski osuđuju za nestručnost i korupciju«, smatra Barišić.

Ističe kako o stručnim kompetencijama pravnih timova Ministarstva i Sindikata dovoljno govori činjenica da su se u pobijanju upisa pozvali na zakonske odredbe koje u vrijeme podnošenja prijave nisu bile na snazi.

»Rješenje Visokoga trgovačkoga suda uklonilo je napokon i posljednji prigovor na zakonitost osnivanja Fakulteta hrvatskih studija. To je radosna vijest kako za studente i nastavnike tako i za brojne podupiratelje i zagovornike ove jedinstvene visokoškolske ustanove koja je posvećena nastavi i proučavanju hrvatske kulture, društva i identiteta. Fakultet hrvatskih studija promiče i njeguje poučavanje i istraživanje kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo te pitanja nacionalnoga, regionalnoga i europskoga identiteta«, zaključuje dekan Barišić.

Valja se nadati, dodao je, da će nakon ove sudske potvrde o zakonitosti osnutka ustanove, Fakultet hrvatskih studija neometano ostvarivati svoju misiju i razvijati dragocjene sveučilišne djelatnosti u europskom prostoru visoke naobrazbe i znanosti.