Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
19. rujna 2019.
Široki prostor

Ljevica spremna za međusobni obračun: Sve je veća gužva na listama za svibanjske euroizbore

Ljevica spremna za međusobni obračun: Sve je veća gužva na listama za svibanjske euroizbore
Ljevica spremna za međusobni obračun: Sve je veća gužva na listama za svibanjske euroizbore
Autor:
Objavljeno: 11. veljača 2019. u 6:50 2019-02-11T06:50:55+01:00

Kako će se posložiti stranke od centra na lijevo, zapravo je i najzanimljiviji unutarnjopolitički aspekt svibanjskih izbora i osnova je za nastup na parlamentarnim izborima aspiranata sa sličnim programima

Svibanjski euroizbori dolaze poslije dvogodišnje izborne apstinencije pa bi, bez obzira na apatiju mnogih, odaziv mogao biti osjetno bolji nego prije pet godina. U posljednja dva tjedna osnovan je START Dalije Orešković i politička platforma »Možemo!« koja će također postati stranka. Amsterdamska koalicija narasla je već na sedam stranaka, manje-više se znaju i kandidati na listi te koalicije. Sve se to događa u političkom spektru od centra prema lijevo, a osim SDP-a i svih navedenih, na tim su pozicijama još i Pametno, Nova ljevica, Radnička fronta i ORaH.

Zbog SDP-ove dezorijentacije i liderskog kaosa otvoren je taj široki prostor za koji se sada bori više stranaka i grupacija, a europski izbori će biti za njih pravi ispit poslije kojeg će se moći jasnije procijeniti šanse u budućem političkom životu.

HDZ nedodirljiv

Na prostoru od centra prema desno nema ipak ni izdaleka takve živosti jer HDZ drži taj spektar od desnog centra pa do ekstremne desnice već 28 godina, pa čak i bez obzira tko ga vodi – je li to Tuđman, Sanader, Jadranka Kosor, Karamarko ili Plenković. Kad dođu izbori, svi oni koji su tobože silno nacionalno osviješteni glasaju za HDZ. A ta stranačka iskaznica već desetljećima otvara sva vrata.

No, dobro, sada je malo drugačija situacija jer se čini da je HDZ nedodirljiv, ima gotovo dvostruko jači rejting od SDP-a pa onda to jednoglasje na desnici na izborima nije nužno. Moglo bi se sada dogoditi da netko s krajnje desnice uzme jedan od ukupno 12 mandata za Europski parlament, ali to nije izvjesno. Osim toga, tu je i Most koji se dosad nije uobičavalo svrstavati na krajnju desnicu, ali on jest na toj poziciji i može očekivati jedan mandat.

Mnogi kod nas one ljude koji nisu i ne žele biti hrvatski nacionalisti jednostavno zovu ljevičarima, a to je glupost. Oni koji su za potpunu jednakopravnost građana u društvu i pred sudom, maksimalno poštovanje ljudskih, manjinskih prava, koji su za jake a neovisne institucije, koji su za civilno i za sekularno društvo, koji su europejci i kozmopoliti su za njih ljevičari. Ali, gore navedene vrijednosti njeguju i liberali. Jer, samo je riječ o vrijednosnom sustavu civilizacijskih vrijednosti koje su samorazumljive u razvijenim društvima. To su vrijednosti liberalnih društva, kako se nekad zvalo – zapadnim društvima.

Dakle, nije sada »gužva« samo na ljevici nego i na centru. Prema rezultatima izbora proteklih 20-ak godina, a i po politološkim istraživanjima od centra pa lijevo je i više od 40 posto birača. Nisu još svi iselili. Za koga će oni sada glasati?

START ide sam

Amsterdamska koalicija je liberalna, iako se tu sada našao i HSS koji pripada europskim pučanima. Krešo Beljak se poziva na originalni HSS, odnosno Stjepana Radića koji se protivio klerikalizmu i koji je bio u koaliciji sa Svetozarom Pribičevićem. U Amsterdamskoj su se koaliciji našli i laburisti koji su posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj potpuno beznačajna stranka i po klasičnoj podjeli pripadaju ljevici, obitelji socijalista.

Listu Amsterdamske koalicije trebao bi voditi istarski župan, IDS-ovac Valter Flego. Na drugom mjestu je Jozo Radoš iz Glasa, treći bi bio poznati liječnik Zoran Bahtijarević, kao nestranački kandidat HSS-a. Četvrti je Silvanonci liste i ekonomist Damir Novotny. Na listi će iz PGS-a biti Tea Mičić Badurina. Zatim i potpredsjednica Glasa Dijana Topčić-Rosenberg, a na posljednja dva mjesta Krešo Beljak i Anka Mrak Taritaš.

Ako bi išli dalje po političkoj lepezi, onda bi malo više lijevo od Amsterdamske koalicije, koliko se sada vidi bio START. Dalija Orešković kaže da je »skandinavska socijaldemokracija u ekonomskom i ideološkom smislu ono čemu težimo«. Ali, u ekonomskom smislu »ne možemo imati isključivo lijevo stajalište prema kojem je država ta koja određuje gospodarski tempo, planira i određuje kako će se odvijati gospodarski procesi, niti možemo sve prepustiti tržišnoj samoregulaciji«. Kako sada stvari stoje, START se želi okušati sam. Ako hoće startati kao novi početak, onda jedino i može tako, naravno ako ima dovoljno vještine i snage za to. Pogotovo je to u redu ako europski izbori nisu cilj, nego su najvažniji oni treći u nizu – parlamentarni. Onda se opcija nove Hrvatske zaista može smirenije graditi s novim ljudima. Na prvom pojavljivanju u rejtinzima Crodemoskop Promocije plus START-u daje 4,8 posto potpore.

Dva mandata SDP-u

»Možemo!« koje su u nedjelju promovirali Tomislav Tomašević, Danijela Dolenec, Sandra Benčić, Damir Bakić, Đuro Capor i Iskra Mandarić ne ciljaju na glasače centra, nego one »od krajnje ljevice, preko zelenog pa do socijaldemokracije«. Stranke koje bi mogli privući su Nova ljevica i ORaH, uostalom s Novom ljevicom su u koaliciji u zagrebačkoj skupštini.

Glavni interes je otklanjanje nejednakosti u prihodima, pristupu socijalnoj skrbi, zdravstvu, obrazovanju, nejednakosti među regijama, u pristupu komunalnoj infrastrukturi. I razvojni koncept koji Hrvatska nikad u ovih 29 godina nije niti imala, nego je sve išlo od danas do sutra, samo pragmatično i ziheraški, od izbora do izbora, bez makar dva-tri poteza unaprijed.

Tu je i SDP koji objektivno može računati na dva mandata, a tri bi bio posve neočekivani uspjeh u ovoj situaciji, no i to je moguće ako izlaznost bude dovoljno niska. No, budu li i samo dva eurozastupnika, ne znači da će se zbog toga u vodstvu SDP-a bilo što promijeniti. Inače, prisjetimo se, nema tome niti godinu dana kad je potpredsjednik Rajko Ostojić prognozirao šest osvojenih mandata.

Kako će se posložiti stranke od centra na lijevo, zapravo je i najzanimljiviji unutarnjopolitički aspekt svibanjskih izbora i osnova je za nastup na parlamentarnim izborima. S obzirom na »gužvu«, na broj aspiranata sa sličnim i donekle sličnim programima, može se očekivati malo pretjerano rečeno – rat svih protiv sviju. Vidjeli smo već da je Anka Mrak Taritaš kazala da se SDP treba konsolidirati i proći svoju katarzu, nakon izbora će vidjeti gdje su, pa će onda biti moguć razgovor ravnopravnih partnera. A Zlatko Komadina je to u razgovoru za N1 televiziju nazvao političkim bezobrazlukom i rekao da je Amsterdamska koalicija okupila više stranaka nego što ima mjesta na listi.

Kasniji predsjednički, a pogotovo parlamentarni izbori vjerojatno će zahtijevati nešto drugačiji pristup, s više suradnje.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.