Samo HEP ima namjeru podnijeti zahtjev za svojih oko 25.000 nelegalnih trafostanica i ostalih objekata. Država mora legalizirati stotine nekadašnjih vojnih objekata, škola, bolnica i upravnih zgrada
ZAGREB Županijskim upravnim odjelima za prostorno uređenje i gradnju do sada je u cijeloj Hrvatskoj stiglo više od 200.000 zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekata, doznajemo u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, u kojem građane upozoravaju da svoje zahtjeve predaju najkasnije do petka 28. lipnja, budući da 30. lipanj, koji se cijelo ovo vrijeme spominjao kao krajnji rok, pada u nedjelju.
Dok građani žure predati barem goli zahtjev za legalizaciju, s namjerom da mu kasnije pridruže i potrebnu ostalu dokumentaciju, čini se da se državi, kad su njeni bespravni objekti u pitanju, baš i ne žuri. Kako popisa državne imovine, zapravo, država niti nema, postoji mogućnost da sebi samoj produži rok do kojeg će morati podnijeti zahtjeve za legalizaciju nelegalnog.
Krnji registar
Kako ne postoji jedinstveni registar nekretnina, i njihova procjena vrijednosti, one nisu unesene ni u državnu riznicu. U registar, za čiju je objavu krajnji rok završetak 2013. godine, do sada je, kažu podaci Agencije za upravljanje džavnom imovinom, uneseno oko 326 tisuća stavaka. Koliko ih ukupno ima, a pogotovo koliko nelegalnih, nitko u ovoj državi možda još dugo neće znati.
Kako se spominje u Strategiji upravljanja državnom imovinom do 2017. godine, koju je Sabor usvojio u petak, Agencija za upravljanje državnom imovinom, kao zakonski zastupnik RH, nadležna je za podnošenje zahtjeva za ozakonjenje. »Te se zakonske obveze uglavnom ne provode. Razlog tome je manjak financijskih sredstava, te će se Vladi morati predložiti Plan aktivnosti s tim u vezi. Sankcija za nepodnošenje zahtjeva za ozakonjenje nezakonito izgrađene zgrade u zakonom propisanim rokovima, jest rušenje iste. S obzirom na to da se radi o izrazito velikom broju zgrada koje će trebati legalizirati, treba imati na umu i mogućnost produljenja roka«, stoji u Strategiji. Kako se navodi, registar nekretnina u vlasništvu Hrvatske nije cjelovit, većina nekretnina uopće nije evidentirana, a ako su i evidentirana zemljišta, u pravilu nisu evidentirane zgrade izgrađene na njima. »Čak i ako su zgrade upisane u katastar i zemljišnu knjigu, postoji mogućnost da nisu legalno izgrađene, pa se postavlja opravdano pitanje mogućnosti Agencije da u zakonom propisanom roku podnese sve zahtjeve za legalizaciju nezakonito izgrađenih zgrada u vlasništvu Republike Hrvatske«, zaključuje se.
Detaljna analiza
Koliko je država sama sebi dosad podnijela zahtjeva za ozakonjenje vlastitih bespravnih gradnji, u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja ne znaju. Neslužbeno, napominju kako znaju da se mnoga javna poduzeća spremaju podnijeti zahtjeve, no koja, i koliko, nije im poznato, kao što do kraja prikupljanja zahtjeva neće biti poznato niti koliko se zahtjeva u ukupnom broju pristiglih odnosi na državne, koliko na privatne objekte, koliko na objekte poljoprivredne namjene i tako redom. Kad 28. lipnja upravni odjeli po županijama zatvore svoje »butige«, Ministarstvo će napraviti detaljnu analizu koja će konačno pokazati kakvo je, na terenu, pravo stanje stvari.
Neslužbeno, doznajemo da samo HEP, primerice, ima namjeru ovih dana podnijeti zahtjev za svojih oko 25.000 nelegalnih objekata, prvenstveno trafostanica i slično. Država bi zahtjev, međutim, trebala predati i za stotine nekadašnjih vojnih objekata, škola, vrtića i bolnica, upravnih zgrada. Kako se navodi u Strategiji, Hrvatska raspolaže sa čak 300 bivših vojnih nekretnina – zgrada, vojarni, livada, strelišta, skladišta, poligona i tako dalje, vojnih odmarališta, hotela i slično, koji su dani na upravljanje Agenciji nakon što ih je MORH proglasio neperspektivnima.
Što uopće postoji?
»Predaja je izvršena s dokumentacijom s kojom je MORH raspolagao, a koja od slučaja do slučaja nije bila potpuna, tako da se često događa da je zbog nepostojanja potpune dokumentacije onemogućeno daljnje upravljanje i raspolaganje tim nekretninama«, kaže se u Strategiji, uz napomenu kako je propisom potrebno učiniti odgovornim sve korisnike imovine u vlasništvu RH, uključujući upravu, trgovačka društva, ustanove, fondove, agencije i druge pravne osobe – kao bi legalizirali objekte koje koriste.
Ministarica graditeljstva Anka Mrak-Taritaš nebrojeno je puta do sada napominjala kako se rok za predaju zahtjeva za legalizaciju neće produžavati. Vrijedi li to i za državu, vidjet će se, budući da se čini nemogućim da država zatraži legalizaciju nečeg prije negoli dozna da to uopće postoji. Nekretnine u vlasništvu RH nikad dosad nisu u cijelosti popisane, podaci o njima nisu objavljeni, niti su izvršene projekcije i procjene njihove uporabne, odnosno gospodarske vrijednosti. Čak ni poljoprivredna zemljišta, šume i šumska zemljišta, građevinska zemljišta, zgrade, stanovi, ceste, javna vodna dobra i drugo, do danas nisu cjelovito evidentirana, sistematizirana niti procijenjena. Zemljišne knjige nisu usklađene s katastarskim stanjem, odnosno svega je pet posto usklađenih zemljišnoknjižnih i katastarskih čestica.
