LNG terminal na Krku određen je kao strateški projekt Hrvatske / snimio S. Ježina
Zakonom bi se ubrzala izgradnja plutajućeg terminala, a između ostaloga, određuje se da je izgradnja, rekonstrukcija i održavanje LNG terminala u interesu Republike Hrvatske, pa se nekretnine nužne za to izvlašćuju u korist države
Kao da se nije dovoljno »opekla« na lex Agrokor, Vlada, unatoč protivljenju lokalnih vlasti, ne odustaje od svoje ideje da donošenjem posebnog zakona osigura i ubrza izgradnju plutajućeg terminala za ukapljeni prirodni plin, pa je tako s jučerašnje sjednice u parlament poslala prijedlog tzv. lex LNG.
Specifično rješenje
Riječ je o prijedlogu zakona o terminalu za prirodni ukapljeni plin, a Vlada u svom obrazloženju ističe da je potrebno pristupiti »izradi lex specialisa jer je za stratešku energetsku infrastrukturu na području industrijske luke posebne namjene neophodno specifično rješavanje dodjele koncesije na pomorskom dobru za potrebe Terminala i izdavanje koncesije za potprojekt gradnje mjesta za opskrbu UPP-om u luci Rijeka te detaljnije propisivanje obuhvata prateće infrastrukture za ukapljeni prirodni plin (UPP) uključujući i infrastrukturu za daljnju opskrbu UPP-om«. Uz to, argument je i »nedvojbeno utvrđivanje interesa Republike kojim se omogućava izvlaštenje nekretnina«.
Premijer Andrej Plenković kazao je da se radi o strateškom projektu, o kojem se dugo razgovara te je priznao da je projekt izazvao »prijepore i određene otpore u jedinicama lokalne samouprave«.
– Smatramo da posebnim zakonom na najučinkovitiji i vjerujem najbolji način, uvažavajući sve aspekte zaštite okoliša, možemo riješiti i diverzifikaciju opskrbe plinom i staviti Hrvatsku na energetsku kartu Europe u jednom sasvim drugom svjetlu nego do sada, uvjerava Plenković. Državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike Mile Horvat procijenio je da će zakon omogućiti da se projekt realizira u zadanim rokovima.
Zakon definira da je nositelj investicije tvrtka LNG Hrvatska, a predviđene su i dvije faze, prva u kojoj se gradi plutajući te druga u kojoj se gradi kopneni terminal. Koncesiju na pomorskom dobru tvrtki LNG Hrvatska daje Vlada uz suglasnost Sabora i to u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja luke posebne namjene – industrijske luke – terminala za UPP, u Omišlju. Određuje se i da je izgradnja, rekonstrukcija i održavanje LNG terminala u interesu Republike Hrvatske, pa se nekretnine nužne za to izvlašćuju u korist države, a postupak izvlaštenja u ime i za račun države pokreće tvrtka LNG Hrvatska. Zakonskim se tekstom uređuje i naknada za sigurnost opskrbe sukladno Uredbi (EU) 2017/1938 kojom se određuju obveze država članica da implementiraju između ostalih i preventivne mjere za sigurnost opskrbe.
Zakonom bi se odredilo i da pomorski objekt za prihvat, iskrcaj, skladištenje i uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina, odnosno FSRU brod, mora ploviti pod hrvatskom zastavom, a kako bi se potaknulo zapošljavanje hrvatskih pomoraca na tom pomorskom objektu oni bi, kao i naši pomorci u međunarodnim vodama, bili oslobođeni plaćanja obveznih osiguranja i plaćanja poreza na dohodak.
Lučkoj upravi Rijeka dat će se ovlaštenje da investitoru da koncesiju u svrhu izgradnje mjesta opskrbe UPP-om u Luci Rijeka, bivšoj Petrolejskoj luci, radi omogućavanja daljnje distribucije ukapljenog prirodnog plina. Koncesija se daje na 99 godina, koncesijska naknada će ovisiti o godinama trajanja ugovora, a zakon predviđa tri faze – do 25 godine, od 25 do 50 godina i do 99 godina. S vremenom iznos naknade raste, pa je tako u prvih 25 godina fiksna naknada dvije kune po metru četvornom dodijeljenog pomorskog dobra, dok se plaća i 0,5 kuna po megavatsatu (MWh) plina isporučenog u transportni sustav. U razdoblju od 25. do 50. godine stalni dio raste na 4 kune po četvornom metru pomorskog dobra, dok će se po isporučenom megavatsatu plina naplaćivati 0,10 kuna, odnosno deset lipa. U trećoj fazi stalni dio iznosio osam kuna po kvadratu pomorskog dobra, a promjenjivi dio 0,20 kuna po megavatsatu isporučenog plina.
Suzdržanost
Od saborskih zastupnika iz 8. izborne jedinice pokušali smo saznati kakav je njihov i stav njihovih klubova o prijedlogu lex LNG, no svi su ostali suzdržani, kazavši kako će prijedlog zakona proučiti, te raspraviti u svojim klubovima, prije donošenja odluke o glasovanju.
Čak ni HDZ-ovi zastupnici Tomislav Klarić i Josip Borić nisu apriori dali podršku zakonu.
– Mi ćemo prijedlog proučiti i tek kada usuglasimo stajališta u klubu zastupnika HDZ-a izići s našim stavom u javnost, kazao je Borić. Klarić je dodao da LNG terminal jest strateški projekt, ali da se sve pojedinosti zakona moraju proučiti prije donošenja bilo kakve odluke.
SDP-ova zastupnica Ana Komparić-Devčić je kazala kako će se o prijedlogu razgovarati u klubu zastupnika, ipak dodajući kako je potpredsjednik stranke Zlatko Komadina na predsjedništvu izrazio oštro protivljenje plutajućem terminalu. Sam Komadina potvrdio je da će u utorak klubu zastupnika SDP-a iznijeti argumente zbog kojih se lokalna zajednica protivi plutajućem LNG terminalu.
Ines Strenja Linić iz Mosta je najavila vrlo ozbiljan pristup lex LNG.
– LNG terminal je strateški projekt i interes Hrvatske, ali Rijeka i Primorje ne smiju biti taoci tog projekta. Mi ćemo stoga podnijeti niz amandmana koji će se odnositi ponajviše na ekološke standarde, kao i na naknade koje lokalna zajednica mora dobivati od terminala. Ako ti amandmani ne prođu, biti ćemo protiv Lex LNG, rekla je Strenja Linić.
