Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
11. prosinca 2019.
Doživotno uzdržavanje

LEŠINARSKI BIZNIS Stotine ljudi godišnje prijavi prevare zbog ugovora o uzdržavanju

LEŠINARSKI BIZNIS Stotine ljudi godišnje prijavi prevare zbog ugovora o uzdržavanju
LEŠINARSKI BIZNIS Stotine ljudi godišnje prijavi prevare zbog ugovora o uzdržavanju
Autor:
Objavljeno: 8. veljača 2018. u 20:17 2018-02-08T20:17:00+01:00

Starije osobe često bivaju prevarene kada potpisuju ugovore o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju. Ako dođe do sudskog spora, događa se i to da sudovi sporove rješavaju u korist uzdržavatelja, čak i ako on ni jednom nije stariju osobu posjetio, dao joj čašu vode ili komad kruha, upozorava SUH

Izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi, koje se primjenjuju od kraja prošle godine, učinjen je određeni pomak u onemogućavanju prevara starijih osoba ugovorima o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju. Uz ostalo je definirano: »Pravna ili fizička osoba koja obavlja djelatnost socijalne skrbi ne smije s korisnikom kojem pruža socijalnu uslugu sklopiti ugovor o otuđenju ili opterećenju nekretnina korisnika«. Ugovorom o doživotnom uzdržavanju – tumači Jasna Nežić, pravnica u Centru za socijalnu skrb Rijeka – davatelj usluge, odnosno uzdržavatelj, obvezuje se pružati tu uslugu, a primatelj se obvezuje da će nakon njegove smrti njegovo vlasništvo ili dio vlasništva biti preneseno uzdržavatelju, dok se kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju imovina primatelja uzdržavanja prenosi na davatelja tijekom života primatelja.

Što detaljniji popis obveza, to bolje za starije ljude

Ugovor o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju trebao bi biti vrlo detaljan, u smislu da sadržava obveze uzdržavatelja prema uzdržavanoj sobi, te što će primatelj uzdržavanja zauzvrat dati. Naime, što se detaljnije popišu obveze, to bolje za primatelja. Starije ljude treba dobro informirati i educirati o takvim ugovorima i njihovim posljedicama. U Rijeci je to lani već činila Udruga SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava, a i ove godine nastavlja to isto projektom »U(klju)čimo se! – savjetuju Ružica Ninić i Jasna Nežić.

Zloupotreba

Što je promijenjeno u Zakonu o socijalnoj skrbi, a odnosi se na te ugovore koji mnogim ljudima nisu donijeli dobro?

– Zakonom je prije bilo regulirano samo to da radnik u djelatnosti socijalne skrbi čini težu povredu obveza iz radnog odnosa ako on, njegov bračni drug ili dijete, s korisnikom socijalne skrbi sklopi neki od tih ugovora. Sada je to prošireno na pravnu i fizičku osobu koja obavlja djelatnost socijalne skrbi, dakle sve djelatnike u socijalnoj skrbi, i ako se takav ugovor sklopi, smatra se ništetnim. To podrazumijeva i ugovore o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju i ugovore o kupoprodaji, dakle sve takve ugovore. I to se odnosi na sve ustanove u socijalnoj skrbi – centre za socijalnu skrb, razne domove u socijalnoj skrbi i za starije i nemoćne osobe, obiteljske domove, na udomitelje, pružatelje usluga pomoći u kući, fizičke osobe koje se bave profesionalnom djelatnošću socijalne skrbi. Jednako se zabrana sklapanja takvih ugovora odnosi i na bračnog ili izvanbračnog druga, životnog partnera ili neformalnog životnog partnera ili srodnika u ravnoj liniji i pobočnoj liniji do drugog stupnja srodstva fizičke osobe koja je zaposlena u djelatnosti socijalne skrbi – objašnjava pravnica Nežić.

Na moguće manipuliranje starijim ljudima, a onda i na njihovo stradavanje zbog tih ugovora, godinama su upozoravali socijalni radnici, poneke udruge i ustanove, a posebno se zauzeo Sindikat umirovljenika Hrvatske. Štoviše, SUH radi na edukaciji građana te je o primjerima stradavanja starijih osoba zbog potpisivanja takvih ugovora snimio i film. U SUH-u pozdravljaju izmjene Zakona o socijalnoj skrbi, ali i dalje upozoravaju da nije učinjeno dovoljno u sprečavanju zloupotreba tih ugovora. Prema ovom teškom pitanju, jer teške su situacije u kojima su se mnoge starije i nemoćne osobe zatekle, SUH se postavio razotkrivajući probleme, ali i afirmativno, predlažući kako ih spriječiti.

Manje prava u sustavu socijalne skrbi

Centar za socijalnu skrb s takvim ugovorima ima veze samo posljedično, a naše postupanje je ograničeno jer netko tko je sklopio takve ugovore ne može ostvariti neka od prava u socijalnoj skrbi. Tako pravo na zajamčenu minimalnu naknadu (socijalnu pomoć) ne može ostvariti samac ako je primatelj doživotnog ili dosmrtnog uzdržavanja; osobi koja ima sklopljen ugovor o doživotnom ili ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ne može se priznati pravo na doplatak za pomoć i njegu; usluga pomoći u kući; usluga dugotrajnog smještaja. Takav ugovor nije zapreka za ostvarivanje prava na osobnu invalidninu, ako osoba ispunjava druge zakonske uvjete, objašnjava Jasna Nežić.

Lobiranje

– Od 2013. godine zbog tih ugovora vodimo kampanju u javnosti, ali i prema Ministarstvu pravosuđa za izmjenu Zakona o obveznim odnosima, te lobiramo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, i Ured pučke pravobraniteljice koji su naš prijedlog o ukidanju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju uključili u svoje preporuke. Blisku suradnju smo razvili i s centrima za socijalnu skrb. Od Ministarstva pravosuđa smo još prije nekoliko godina tražili, prije svega, ukidanje ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, jer je štetan i nepotreban jer je otprilike u kategoriji zelenaških kredita po opasnosti za starije osobe. S druge strane, pak, za ugovore o doživotnom uzdržavanju tražili smo da se uvede registar koji bi mogao biti pri centrima za socijalnu skrb, baš zato da bi centri mogli imati uvid u sadržaj ugovora i pripremiti anamnezu uzdržavane osobe. Starije osobe često bivaju prevarene, daje im se na potpis sadržajno nedefinirane obveze na strani uzdržavatelja, pa se stoga događa i da sudovi sporove rješavaju u korist uzdržavatelja starije osobe, čak i ako uzdržavatelj ni jednom od sklapanja ugovora nije tu osobu posjetio ili joj dao čašu vode i komad kruha. Isto tako, tražimo da nitko ne smije sklopiti više od tri ugovora o doživotnom uzdržavanju i to zato što je to sada postao pravi »lešinarski biznis« sa stotinjak ugovora u nekim slučajevima, objašnjava Jasna Petrović, predsjednica SUH-a.

Isto tako, kaže da se pravnom savjetovalištu SUH-a zbog prevara putem ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju godišnje javi oko 200 ljudi. Navodi da SUH također traži da se sporove oko ovih ugovora na sudu rješava po hitnom postupku i to s prvim ročištem u roku od 15 dana. Kaže da to sada traje godinama te da gotovo nema slučaja da je uzdržavana osoba dobila spor ili da je kraj spora dočekala živa.

Onemogućiti iskorištavanje

Matici umirovljenika Primorsko-goranske županije, doznajemo od njezinog predsjednika Josipa Matkovića, nije poznat ni jedan slučaj manipulacije i iskorištavanja starijih osoba zbog potpisanog ugovora o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju. O tome su u ovoj Matici čuli, ali nikada za neki konkretan slučaj – nitko im se s takvim problemom nije obratio. Predsjednik Matković pozdravlja zakonske promjene koje će onemogućiti takvo, i bilo kakvo, iskorištavanje starijih ljudi.

Socijalna politika

– Uglavnom ljudi umru prije njegova završetka. Tražili smo i da ugovaratelj ugovora sa starijom osobom ne smije biti kažnjavana osoba protiv imovine ili fizičkog nasilja, kako bi se spriječila ugroza starije osobe. Mi smatramo da sve te promjene, uređivanje toga pitanja, stopira snažan lobi, bilježnički i odvjetnički, kao kod ovrha. A sve što činimo, činimo zato da to područje postane časno i kontrolirano u okviru socijalne politike – poručuje Petrović.

Među slučajevima zloupotrebe izdvaja primjer kada je stariji čovjek u bilježničkom uredu ugovor o dosmrtnom uzdržavanju »potpisao« otiskom prsta i začas ostao bez cijele svoje imovine i bez odgovarajuće skrbi. Bila je riječ o pismenom čovjeku, a njegova uzdržavateljica je bila plaćena za pružanje skrbi.

Socijalna radnica Ružica Ninić, voditeljica Odjela za odrasle u riječkom Centru za socijalnu skrb upoznata je s jednim slučajem lošeg ugovora o doživotnom uzdržavanju. Javila joj se starija žena iz okolice Rijeke tražeći da je Centar smjesti u dom umirovljenika jer da više ne može biti u svojoj kući.

– Ta žena ima divnu kuću, potpuno opremljenu i sama se za sebe tada mogla brinuti. Utvrdili smo da ima sklopljen ugovor o doživotnom uzdržavanju, ali da više nije u dobrim odnosima s ljudima s kojima je taj ugovor sklopila, jer nije zadovoljna kako ispunjavaju svoje obveze prema njoj. Savjetovala sam joj da zatraži raskid ugovora. Kako prvostupanjski sud nije ugovor raskinuo, žalila se županijskom sudu, i cijeli taj spor traje već tri godine. Čak sam bila svjedok u tom postupku. Mjesto u domu nismo joj mogli osigurati jer onome koji ima takav ugovor ne može se priznati pravo na socijalnu uslugu dugotrajnog smještaja u ustanovi socijalne skrbi temeljem Zakona o socijalnoj skrbi.

Dobri primjeri

Poznat mi je i slučaj takvog »dobrog« ugovora, primjer kada su mlađi ljudi za svoju stariju susjedu brinuli tako da je zaista imala dobru skrb i bila zadovoljna. Sreća je kada se dobri ljudi nađu, kada stariji čovjek u takvoj potrebi ima ljude koji se dobro za njega brinu, a zauzvrat im ostavlja svoju imovinu. Vjerujem da dobar dio loših slučajeva i ne dođe do nas, a i kada dođu mi smo nemoćni. Možemo samo savjetovati raskid ugovora, no to jako dugo traje i to za starije ljude nije dobro. Starost je tada jako teška, sumira Ninić.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.