Ministar uprave

Kuščević: Postoje elementi kaznene odgovornosti referendumskih inicijativa, na potezu su policija i DORH

Hina



Građanska inicijativa »Narod odlučuje« predala je 9,9 posto nevažećih potpisa, a »Istina o Istanbulskoj« je predala 11,5 posto nevažećih potpisa za raspisivanje referenduma, izvijestio je u srijedu ministar uprave Lovro Kuščević i dodao kako osobno smatra da postoje elementi kaznene odgovornosti kod obje inicijative zbog krivotvorenja potpisa i zlouporabe osobnih podataka, te da su sada na potezu policija i DORH.


Za svako od tri referendumska pitanja vezanih za izmjene izbornog zakonodavstva i otkazivanje Istanbulske konvencije, predano je nešto više od 40 tisuća neispravnih potpisa, među kojima je bilo duplih potpisa, nepostojećih OIB-a, preminulih i nepunoljetnih kao i potpisa osoba koje nisu hrvatski državljani, rekao je Kuščević na konferenciji za novinare predstavljajući Izvješće o provjeri broja i vjerodostojnosti prikupljenih potpisa te zakonitosti postupka njihova prikupljanja.»Analizirajući sve nepravilnosti koje smo zatekli u ovim inicijativama, osobno mislim da ima elemenata kaznene odgovornosti zbog krivotvorenja potpisa i zlouporabe osobnih podataka«, rekao je upitan za potez Hrvatske narodne stranke (HNS), koja je danas podnijela kaznenu prijavu DORH-u protiv organizatora građanskih inicijativa kako bi se utvrdila kaznena odgovornost i sankcionirali svi koju su sudjelovali u unošenjima OIB-a preminulih osoba i stranih državljana te onih koji su kopirali liste s prošlog referenduma o braku.  Kuščević je rekao da je sada potez na policiji i DORH-u da to istraže. Tvrtka APIS prebrojila je i provjerila gotovo milijun i 200 tisuća potpisa, a prilikom utvrđivanja njihove vjerodostojnosti bilo je, uz ostalo, važno da se potpisnik nalazi u registru birača na zadnji dan prikupljanja potpisa 27. svibnja 2018, da je točno i čitko navedeno ime potpisnika s pripadajućim OIB-om, bez križanja i nadopunjavanja.Najmlađi potpisnik rođen u ožujku 2018. »Istina o Istanbulskoj» predala je 44.974 neispravnih potpisa, a u izvješću stoji da je među njima bilo 8000 duplih potpisa, 2594 potpisa osoba kojih nema u registru birača RH, 428 osoba nije bilo punoljetno u vrijeme prikupljanja potpisa, 158 potpisnika nije imalo hrvatsko državljanstvo, 240 osoba je preminulo prije početka prikupljanja potpisa, a 33.554 potpisa utvrđeno je neispravnim jer osobno ime na potpisnoj listi ne odgovara osobnom imenu u registru birača, unesen je neispravan OIB i sl.»Narod odlučuje« za prvu referendumsko pitanje o izmjenama izbornog zakonodavstva predao je 40.875 neispravnih potpisa: 7488 duplih potpisa, 1844 nepostojećih OIB-a, 365 potpisanih osoba nije bilo punoljetno, a najmlađi potpisnik je rođen u ožujku 2018., 332 osobe uopće nisu bile hrvatski državljani, 120 ih je preminulo, a 30.726 potpisa je utvrđeno neispravnima. Za drugo pitanje, koje se odnosi na odlučivanje zastupnika manjina u Saboru, predali su 40.666 neispravnih potpisa: 7443 duplih potpisa, 1807 nepostojećih OIB-a, 354 nepunoljetnih soba, 321 potpisanih nije imalo hrvatsko državljanstvo, 115 ih je preminulo i 30.626 potpisa utvrđeno je neispravnim iz drugih razloga.»Znatan broj potpisnih lista ispunjen je istim rukopisom, čak i potpisan istim rukopisom«, rekao je ministar te dodao da su i one prihvaćene ako su imena i prezimena i odgovarajući OIB na njima bili ispravni. Ustvrdio je i kako velik broj identičnih potpisnih lista jasno upućuje u osnovanu sumnju da su se isti podaci nedopušteno koristili u obje inicijative.»Sve uočene nepravilnosti ukazale su da Zakon o referendumu ima puno manjkavosti, da ga treba popraviti kako bi se omogućila bolja i kvalitetnija realizacija ustavnog prava građana da se izjašnjavaju neposredno na referendumu«, rekao je Kuščević najavivši zakonske izmjene već iduće godine. Pozvao je sve zainteresirane inicijative i udruge civilnog društva da prema Ministarstvu uprave iskažu interes za kontrolu neispravnih potpisa. Na novinarsko pitanje postoji li mogućnost da inicijative tuže Vladu ako smatraju zakinutima ili diskriminiranima, Kuščević je odgovorio kako »svatko može tužiti svakoga ako misli da je oštećen, a na sudu je da procijeni da li će se to razmatrati«.