Photo Davor Puklavec/PIXSELL
Novo javno savjetovanje o novom dokumentu otvara niz pitanja. Što ne valja sa starim koji je dorađivan u dva navrata, o kojem se raspravljalo tri puta i koji je dobio pozitivnu recenziju i bavarskog ministarstva obrazovanja? Je li se od njega odustalo?
ZAGREB Priča o kurikulu za nastavni predmet povijest za osnovne i srednje škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj zavrjeđuje da je jednoga dana, u bliskoj budućnosti jer dugotrajna povijesna distanca je srećom odavno odbačena u historiografiji, povjesničar znanstveno obradi i prezentira u opsežnijem znanstvenom članku. Trenutačno je na javnom savjetovanju Odluka o donošenju kurikula za nastavni predmet povijest za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj, o tom se dokumentu Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu negativno izrazio (dokument je nepopravljiv), slično misli i većina onih koji su pisali komentare na javnom savjetovanju, a povijest je specifična po tome što je ovo četvrti kurikul u tri godine o kojemu se raspravlja.
Tri puta raspravljalo se o jednom prijedlogu dokumenta koji je kroz te rasprave dorađivan. Prva je rasprava bila stručna, a ne javno savjetovanje, ali je ona bila veoma opsežna i u nju su se uključili brojni sudionici, kako nastavnici povijesti, tako i institucije.
Javno savjetovanje
Zatim je taj kurikul dva puta bio na javnom savjetovanju, sredinom 2016. godine, pa od 15. studenog do 15. prosinca prošle godine (tada se raspravljalo o ukupno osmoj verziji kurikula), a 7. veljače Ministarstvo znanosti i obrazovanja oglasilo je četvrto javno savjetovanje o kurikulu povijesti pri čemu je sadašnji o kojemu se raspravlja toliko drugačiji od prethodne tri varijante da su one takorekuć neusporedive.
Novo javno savjetovanje o novom dokumentu otvara niz pitanja. Što ne valja sa starim koji je dorađivan u dva navrata i o kojem se raspravljalo tri puta i koji je dobio pozitivnu recenziju i bavarskog ministarstva obrazovanja? Zašto je na javno savjetovanje poslan novi dokument iako je radna grupa imala mandat onaj o kojem se raspravljalo koncem prošle godine doraditi, ne promijeniti? Kakav je status starog, nikad potvrđenog kurikula, odnosno jesu li Ministarstvo i ministrica Blaženka Divjak od njega odustali? Zašto nije objavljen izvještaj o provedenom javnom savjetovanju o kurikulu o kojem se raspravljalo koncem prošle godine iako je očekivani datum objave izvješća 31. siječnja? Umjesto objave izvješća, 7. veljače započelo je javno savjetovanje o novom dokumentu.
Žongliranje s kurikulom povijesti po svemu sudeći će rezultirati kašnjenjem u uvođenju nove, kurikulske nastave povijesti (svejedno radi li se o prvoj ili drugoj varijanti), u nastavu i moguće je da se to neće dogoditi početkom školske godine 2019./2020. kada bi nastava u svim školama trebala biti izvođena po novom konceptu. Naime, u objavi o javnom savjetovanju o potpuno novom kurikulu povijesti Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi da je očekivani datum objave izvješća 31. ožujka.
Nakon toga bi kurikul trebao biti potvrđen, može ga potvrditi ministrica, a može i čekati da joj ga na potvrdu pošalje Ekspertna radna skupina. Već iz tog datuma, 31. ožujka, jasno je da su šanse da se novi udžbenici i drugi potrebni nastavni i nastavnički materijali pripreme, napišu, recenziraju, otisnu i distribuiraju na vrijeme malene.
Negativni komentari
Naime, u ovogodišnjoj, eksperimentalnoj »Školi za život« nastava povijesti provodi se po kurikulu koji je početkom veljače naprasno ukinut, a pokušava se uspostaviti novi. Što će to značiti za učenike petih razreda osnovnih škola i prvih razreda gimnazija koji uče po bivšem prijedlogu kurikula nije jasno. Hoće li ta djeca sljedeće godine učiti po novom, bitno drugačijem, nije znano, baš kao što nije lako zaključiti hoće li zbog toga što bi jednu godinu nastave povijesti mogli imati po drugačijem kurikulu od svih ostalih učenika biti zakinuti ili privilegirani. Nije jasno, dogodi li se doista korjenita promjena kurikula, što će biti s učenicima prvih razreda gimnazija koji su u eksperimentalnoj provedbi, a koji požele polagati državnu maturu iz povijesti?
Na javno savjetovanje za sada je pristiglo više od 30 komentara, većinom negativnih. Među rijetkim zadovoljnima novim prijedlogom je Odsjek za povijest Sveučilišta u Zadru i on podržava novu varijantu koju bi doradio. To ne čudi budući da su prijedlog koji je bio na raspravi prošle godine označili kao protunacionalni, a gimnazijski kurikul označili su i kao protivan temeljnim vrednotama Republike Hrvatske.
