Naglo jačanje kune nagnalo je HNB da intervenira / snimio S. DRECHSLER
Iako u sustavu postoje značajni viškovi kunske likvidnosti, oni su sterilizirani na računima banaka, pa je HNB prisiljen još dodatno tiskati kune, kako bi spriječio daljnje jačanje domaće valute
Kuna jača prema euru, tečaj je prošli tjedan pao ispod 7,4, točnije na 7,38 kuna za euro, gdje je bio još krajem lanjskog kolovoza, pa je Hrvatska narodna banka intervenirala na deviznom tržištu otkupivši od poslovnih banaka 320,5 milijuna eura, po prosječnom tečaju od 7,397, čime je u sustav ubacila oko 2,37 milijardi kuna, a kako bi spriječila daljnje jačanje kune. I jučer je, međutim, na tečajnici HNB-a euro vrijedio 7,38 kuna. Bila je to druga ovogodišnja intervencija središnje banke, i opet u istom smjeru, a prva je bila odmah po ulasku u novu godinu kada je HNB otkupio čak 405,5 milijuna eura te kreirao više od 3 milijarde novih kuna, također kako bi se spriječili aprecijacijski pritisci na kunu.
Analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić kaže da su razlozi jačanja kune sezonski, budući da se turistička djelatnost dinamizira, te fundamentalni, budući da u globalnom okruženju percepcija rizika za Hrvatsku pada, uslijed smanjenja deficita platne bilance i inoduga.
– Sve to povoljno utječe na kretanje kune, a što se očekivanja tiče, ne očekujemo neke značajnije pomake na tečajnici, pogotovo kad prođe zaduživanje države, te s obzirom da vidimo da je HNB spreman intervenirati, kaže Šantić. I on primjećuje da unatoč višku kunske likvidnosti, kuna već dulje vrijeme jača. Analitičari Privredne banke Zagreb u ovotjednim analizama također navode da je višak likvidnosti u sustavu postupno porastao nadomak 27 milijardi kuna, a prošlotjedna devizna intervencija, kažu, povećava ga za dodatne 2,4 milijarde. U PBZ-u ovaj tjedan očekuju nastavak trenda laganog jačanja kune uz raspon trgovanja od 7,36 do 7,41.
Hvatanje pozicije
Na pitanje o razlozima jačanja kune, odnosno slabljenja eura na domaćoj tečajnici, u HNB-u lakonski odgovaraju da se radi »o uobičajenim sezonskim kretanjima«. Naravno, to je ono što prvo pada na pamet budući da je predsezona dobro krenula, i čim se osjeti malo jači priljev turističkih deviza, jasno je da domaća valuta od toga prosperira. Međutim, kako neslužbeno doznajemo u domaćim financijskim krugovima, pravi je razlog zapravo priprema banaka, odnosno financijskog sektora, za skoro novo zaduženje države koje bi trebalo biti i na inozemnom i na domaćem tržištu, a riječ je o refinanciranju postojećih dugova koji uskoro dolaze na naplatu.
Spominje se i valutna klauzula, pa investitori, prije svega banke, »hvataju poziciju«. Da će krajem drugog kvartala ove godine ponovo na inozemno financijsko tržište s novim obvezničkim izdanjem, a potom se očekuje isto i na domaćem, najavio je nedavno i ministar financija Zdravko Marić. Cilj je prikupiti sredstva kako bi se refinancirao dug koji na naplatu stiže u lipnju, i to 6 milijardi kunske obveznice te eurobond od 750 milijuna eura. Budući da su kamate za Hrvatsku na povijesno niskim razinama jer je zemlja izašla iz dvojnog deficita te se stanje u javnim financijama stabilizira, pokušava se stari dug refinancirati novim povoljnijim, i zbog uštede na kamatama. No, tečajnica nije posve imuna ni na najave ovih financijskih akrobacija, pa je naglo jačanje kune HNB nagnalo da intervenira i tako pokaže da neće dopustiti da se stvari otrgnu kontroli. Jača kuna pogoduje naravno dužnicima uz valutnu klauzulu, znači i samoj državi, dok nije povoljna s aspekta izvoznog sektora koji se međutim ionako javno opredijelio za stabilan tečaj. Središnja banka k tome ne pušta tečaj da pretjerano klizi ni u kom pravcu.
Tiskanje novca
No, pitanje koje se nameće jest kako to da se stalno spominje da je sustav izuzetno likvidan, te da u njemu postoje viškovi likvidnosti koji se penju i do 28 milijardi kuna, a s druge strane, te kune ne utječu na tečaj, već ih HNB još mora i dodatno kreirati kako bi spriječio jačanje domaće valute uslijed deviznih viškova a kunskih manjkova na tržištu. Riječ je naravno o kunskim viškovima koji se nalaze na računima banaka i koje banke ne koriste za kreditiranje niti poticanje gospodarske aktivnosti. U tom su smislu te kune ustvari sterilizirane, odnosno, ekspanzivna monetarna politika ne može utjecati na njihovo prebacivanje u realni sektor. Stoga, mora još i tiskati dodatni novac, samo kako bi tečaj očuvala stabilnim. U HNB-u nisu međutim željeli komentirati ovaj paradoks. Njihovo je opredjeljenje poznato, a to je prijelaz na euro pa da tako »nestanu« svi ovi problemi. Lani je HNB pak pet puta intervenirao na deviznom tržištu, svaki put kupnjom deviza od komercijalnih banaka. U pet intervencija ukupno je prošle godine središnja banka otkupila od komercijalnih banaka 947 milijuna eura, što znači da je kreirano više od 7 milijardi kuna. Koliko je realni sektor od toga imao koristi, vidi se i po dinamici ekonomije, koja – usporava.
