Ideja konzultanata

Konačno se oglasili: Butković otkriva što će biti s privatizacijom pomorskog dobra

Jagoda Marić

Zdravko Marić i Oleg Butković, Foto: D. JELINEK

Zdravko Marić i Oleg Butković, Foto: D. JELINEK

Mostovac Maro Kristić poručuje da pomorsko dobro treba dodatno zaštititi, da se bilo kakve intervencije mogu događati samo uz prethodno provedene idejno-urbanističko-arhitektonske natječaje



ZAGREB Pomorsko dobro zadržat će i dalje status općeg dobra, koje uživa osobitu zaštitu Republike Hrvatske, pa se tako neće mijenjati ni pravila kad je u pitanju vlasništvo ili vlasnička prava, odnosno neće biti moguća privatizacija tog dobra, tvrdi to ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.


– Ministarstvo je izradilo Nacrt zakona o pomorskom dobru i morskim lukama i u njemu se neće omogućiti niti olakšati stjecanje vlasništva nad pomorskim dobrom – opovrgava Butković dokument koji je na javno savjetovanje uputilo njegovo Ministarstvo i u kojem se najavljuju upravo takve promjene kako bi se olakšalo ulaganje u lučku infrastrukturu.


Devastacija resursa


Ministar objašnjava da je u strateškoj studiji utjecaja na okoliš za Nacionalni plan razvoja luka od osobitog gospodarskog interesa za Hrvatsku, koja je prije mjesec dana objavljena na stranici e-savjetovanje djelo konzultanata koji rade na Nacionalnom planu, te da u Ministarstvu nikada nisu razmišljali o tome da promijene status općeg dobra. Na pitanje kako su konzultanti koji su radili stratešku studiju utjecaja na okoliš došli na ideju da dio Nacionalnog plana za luke bude izmjena Zakona o pomorskom dobru, Butković odgovara da je i kroz raspravu o Nacionalnom planu bilo takvih ideja, da se one mogu iznositi u javnoj raspravi, ali da Ministarstvo nikada takvo nešto neće prihvatiti.




– Niti Vlada, niti HDZ, niti ja osbno nikada nismo razmišljali o tome da se ta regulativa promijeni i da se omogući privatizacija na pomorskom dobru – poručuje ministar koji kaže da će to biti jasno i kad za desetak dana u javnu raspravu ode nacrt Zakona o pomorskom dobru.


Ostaje samo nejasno zašto nam u tjedan dana koliko smo čekali odgovor na upit o tome hoće li se status pomorskog dobra mijenjati onako kako se najavljuje u dokumentu objavljenom na e-savjetovanju, to isto na službeni upit nisu odgovorili iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koje je i naručilo spomenutu studiju.


Da pomorsko dobro mora ostati vlasništvo svih građana Hrvatske, poručuju i iz HDZ-ovog partnera Mosta.


– Bilo kakva mogućnost stjecanja vlasništva u bilo kojem dijelu pomorskog dobra bez strogo kontroliranih uvjeta vodila bi devastaciji ovog, jednog od rijetkih preostalih nacionalnih resursa u vlasništvu svih građana RH. Razumijemo interes ulagača, pogotovo u turističke sadržaje na pomorskom dobru i prelijepoj hrvatskoj obali, ali smatramo da su investicije moguće i bez otvaranja mogućnosti upisa prava vlasništva. I do sada je bilo moguće upisivati hipoteku na objekte izgrađene na pomorskom dobru, ali isključivo za vrijeme trajanja ugovora o koncesiji i bez upisa vlasništva – kazao nam je zastupnik Mosta Maro Kristić.


Dobri primjeri


On poručuje da pomorsko dobro treba dodatno zaštititi, na način da se bilo kakve ozbiljnije intervencije i gradnja mogu događati jedino uz prethodno provedene idejno-urbanističko-arhitektonske natječaje kroz koje će se definirati najbolji ekonomski i ekološki održivi uvjeti korištenja pomorskog dobra, a investitora obvezati da sukladno rezultatima takvih natječaja izvedu radove i koriste prostor pomorskog dobra. Dodaje da se to mora učiniti, pogotovo s obzirom na to da »diljem obale imamo primjere nezakonite i nakaradne gradnje objekata koji narušavaju prirodnu ljepotu«.


SDP-ovac Saša Đujić kaže da treba pričekati Vladin nacrt Zakona o pomorskom dobru da se vidi hoće li se dosta po tom pitanju nešto promijeniti, ali da je ono što se predlaže studijom i Nacionalnim planom nedopustivo, jer se bogatstva poput šuma, voda, mora, pa tako i pomorskog dobra moraju zaštititi od privatizacije. Argument koji se ističe u prijedlogu, a riječ je o nemogućnosti da se bez upisa hipoteke dobiju sredstva za investicije, upozorava Đujić, ne stoji jer su se hipoteke itekako upisivale na koncesije koje su dobili ulagači.


– Sam ministar Butković ima dobre primjere u svom Novom Vinodolskom gdje je bio gradonačelnik i gdje ima dvije investicije vrijedne najmanje 15 milijuna eura i gdje su investitori dobili županijske i državne koncesije za gradnju marine i luke. Ako želi više investicija, ministar samo treba ono što se dobro radilo u Novom Vinodolskom preslikati na cijelu Hrvatsku – zaključuje Đujić.