Pravilo s nizom rupa

Koliko smisla ima izborna šutnja?

Tihomir Ponoš

Izborna šutnja, odnosno zabrana izborne promidžbe može se, između ostalog, osporavati i sa stanovišta ravnopravnog sudjelovanja na tržištu. Naime, tiskani mediji, radijske i televizijske postaje u vrijeme izborne šutnje ne smiju objavljivati oglase kandidata na izborima, dok iznajmljivači plakatnih prostora ne skidaju plakate



Izborna šutnja, zamišljena kao vrsta političkog smiraja uoči biračkog političkog odlučivanja, svojom neodređenošću i podložnošću različitim tumačenjima često je izvor nesporazuma i problema. Ovom zgodom, uoči lokalnih izbora, u teškoće su zapali sindikati koji su namjeravali su subotu organizirati prosvjed.


DIP je u odgovoru na upit sindikata izbornu šutnju tumačio krajnje ekstenzivno i to tumačenje moglo bi se osporiti. Podsjetimo, navedeno je da bi spominjanje Vlade, pojedinih njenih članova koji su ujedino članovi političkih stranaka koje sudjeluju na lokalnim izborima predstavljalo povredu izborne šutnje. Samo krajnje ekstenzivno (pa i maštovito) tumačenje članka 35. stavka 3 Zakona o lokalnim izborima kojim se regulira izborna šutnje omogućava takvu tvrdnju prema kojoj je samo spominjanje Vlade i to na lokalnim izborima kršenje izborne šutnje.


Kršenje izborne šutnje problematičan je institut kojega je vrlo teško regulirati. Goran Čular sa Fakulteta političkih znanosti navodi da »izborna šutnja kao regulativno pravilo ima niz rupa«.




– Izborna šutnja ima jak simbolički karakter. Riječ je o vrsti pristojnosti koja se očekuje od sudionika u izborima, navodi Čular. Ona sama nije brana kandidatima da utječu na birače dan uoči izbora i na sam izborni dan, »ali se poštivanjem izborne šutnje kandidati legitimiraju kao osobe koje poštuju proceduru«. Za Čulara je upitno i kako bi izgledao dan prije izbora da nema izborne šutnje.


– Vjerojatno bi se stvari zahuktale i zakuhale, možda bi u pitanje došla normalna atmosfera na izborni dan, pa i na samim biralištima, zaključio je Čular.


Da je izborna šutnja nešto što je teško regulirati potvrđuje i tumačenje Državnog izbornog povjerenstva koje smo dobili uoči izbora za Europski parlament, a o aktivnostima na društvenim mrežama za vrijeme izborne šutnje. Prema tom tumačenju građani koji nisu izborni sudionici mogu i za vrijeme izborne šutnje iznosti svoje stavove, komentirati izbore i izborne sudionike, pa tako i na svojim profilima na društvenim mrežama. To mogu i novinari i to na svojim profilima, a ne nastupaju u ime ili kao djelatnici medija.


Izborna šutnja, odnosno zabrana izborne promidžbe može se osporavati i sa stanovišta ravnopravnog sudjelovanja na tržištu. Naime, tiskani mediji, radijske i televizijske postaje u vrijeme izborne šutnje ne smiju objavljivati oglase kandidata na izborima, što znači da u dane izborne šutnje ne mogu ostvarivati prihod od takvih oglasa. Iznajmljivači plakatnih prostora ne skidaju plakate kandidata na izborima u dane izborne šutnje, što znači da prihod od iznajmljivanja plakatnog prostora ostvaruju i u dane izborne šutnje.