ZAGREB – Dakako, nije u NDH postojao samo logor u Jasenovcu nego i brojni drugi pa bi uz Jasenovac morala biti proglašena i brojna druga mjesta od posebnog pijeteta u kojima se stradavali Srbi, Romi, Židovi te Hrvati i ljudi drugih nacionalnosti koji su bili antifašisti, protivnici ustaškog režima. Takvo je mjesto – cijela Hrvatska. 

Još od policijskog režima Banovine naslijeđena su dva dotadašnja logora u Lepoglavi i Kruščici. Već je 17. travnja 1941. Ante Pavelić zakonskom odredbom naredio proširenje koncentracijskih zatvora.

Nastali su »Danica« u Koprivnici, Kerestinec, pa kompleks koncetracijskih logora Gospić-Jadovno-Pag, itd…  

– Nekidan sam ostao neugodno šokiran saznanjem da se Jasenovac želi proglasiti mjestom posebnog pijeteta. Mislio sam da je takvo mjesto već odavno mjesto posebnog pijeteta, a ne da ga 2017. moramo takvim proglašavati. A ako smo neosporno utvrdili, a to su potvrdili i povjesničari Zlatko Hasanbegović i Mario Jareb, da je »Za dom spremni« isključivo ustaški pozdrav i da ga nikad nitko prije upotrebljavao, niti ban Jelačić niti Zrinski i Frankopani, i ako smo osudili ustaštvo u društvu – onda ne mogu vjerovati da postoji ijedno mjesto u Hrvatskoj, zgrada, ulica, grad ili štogod, u kojem »Za dom spremni« nikoga neće vrijeđati, govori nam povjesničar Hrvoje Klasić.

On navodi kao najpoznatija stratišta prvi logor Danicu, pa Jadovno na Velebitu kao prvi pravi logor isključivo namijenjen istrebljenju. Zatim Slanu i Metajnu na otoku Pagu, Đakovo, Sisak, Jastrebarsko, Kerestinec. To su mjesta koja bila institucionalno određena da budu koncentracijski logori. A masovna stratišta, ističe on, nalaze se diljem Hrvatske, posebno u mjestima u kojima su Srbi činili većinu, ili veliki postotak stanovništva. Na Baniji, Kordunu, u Lici, Slavoniji, Dalmaciji,  Hercegovini.

– Godine 1941. i 1942. ljudi su ubijani doslovno u šumama, po livadama, u crkvi kao u Glini. Hrvatska je isprepletena mrežom mjesta masovnog terora. Nema spora da se radilo o sustavnom genocidu i političkom obračunu s neistomišljenicima Hrvatima koji su često doživjeli istu sudbinu kao i Srbi, Židovi i Romi, kaže Klasić. 

General HOS-a Ante Prkačin prekjučer je u intervjuu za Dnevno.hr kazao da je onima koji su utemeljili HOS 1991. godine, jedina inspiracija bio ustaški pozdrav iz prve emigracije i Drugog svjetskoga rata. Kao što je »inspiracija za utemeljenje HOS-a, odabir odore i znamenja bila neustrašivost i spremnost ustaških bojovnika iz Drugog svjetskoga rata, prvenstveno Francetić-Bobanove Crne Legije«.

Klasić komentira da ta dilema nije niti postojala, kao ni to je li Rafael Boban ustaški zapovjednik, je li Mile Budak ustaški doglavnik. Dilema je za njega samo je li današnjem hrvatskom društvu ustaštvo smeta ili ne smeta.

Pa pita bi li naši nogometaši kad čuju »Za dom spremni« na tribinama postupili isto kao njemački nogometaši na utakmici u Češkoj, kad su neki njemački navijači vikali »Sieg heil«. I bi li naši predsjednici i uvaženi intelektualci napustili mjesta na kojima se veličaju Ante Pavelić i NDH, govori Klasić, pa ocjenjuje da je situacija u Hrvatskoj po mnogo čemu slična onoj 1941. godine. 

– Kao i tada, i danas postoje dvije manjine. Jedna koja je za zlo, ubijanje ljudi po rasnom kriteriju i druga manjina koja se tome odupire. I postoji većina koja gleda svoja posla. Pitanje je samo koja od te tri kategorije ima veći utjecaj, moć i vlast, poentirao je on.