Ustavni sud je odlukom od 8. svibnja ove godine, koja je u ponedjeljak objavljena u Narodnim novinama usvojio ustavnu tužbu Benčić i zaključio da su prekršena prava koja joj jamči članak 35. Ustava
ZAGREB Sandri Benčić su SOA i Ured za udruge prekršili su prava zajamčena Ustavom i Konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Tako je odlučio Ustavni sud na temelju ustavne tužbe Sandre Benčić i time se pravni aspekt slučaja Cigelj-Benčić pri samom kraju.
Slučaj je izbio u siječnju 2007. godine i imao je velik medijski odjek. Jadranka Cigelj, tadašnja predstojnica Ureda za udruge Vlade zatažila je u studenom 2006. godine potpunu sigurnosnu provjeru deset osoba koje su bili kandidati za članove Savjeta za razvoj civilnog društva.
Među tih deset osoba bila je i Benčić koja je slučajno saznala da se nad njom provodi sigurnosna provjera. Za to je saznala tako što je agent SOA-e nazvao udrugu B.a.b.e. i kod Sanje Sarnavke se raspitivao o Benčić koju je u spomenuti Savjet kandidirao Centar za mirovne studije. Taj je Centar o tome priopćenjem obavijestio javnost u prosincu 2006. godine, a u siječnju 2007. javnost je saznala da je svih deset kandidata za taj Savjet bilo podvrgnuto potpunoj sigurnosnoj provjeri na zahtjev Cigelj. U sklopu te afere Cigelj je smijenjena, a nakon afere promijenjeni su i propisi koji reguliraju sigurnosnu provjeru. Benčić je prosvjedovala, a potom i pokrenula sudske postupke jer je sigurnosno provjeravana bez znanja o tome i bez prethodnog pristanka što je protivno tadašnjim propisima.
Šeprtljav postupak
U svemu tome šeprtljavo se ponijela i SOA. Njoj je Cigelj poslala zahtjev za potpunom sigurnosnom provjerom, a formalno je zatražila da tu provjeru obavi POA (koja je bila ukinuta nekoliko mjeseci ranije), a ne SOA. Tu je sigurnosnu provjeru formalno zatražila od ravnatelja POA-e Tomislava Karamarka, a ne od ravnatelja SOA-e Tomislava Karamarka. Slučaj je uzdrmao i poziciju tadašnje potpredsjednice Vlade Jadranke Kosor.
Ustavni sud je odlukom od 8. svibnja ove godine, koja je u ponedjeljak objavljena u Narodnim novinama usvojio ustavnu tužbu Benčić i zaključio da su prekršena prava koja joj jamči članak 35. Ustava te članci 8. i 13. Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Konkretno se radi o jamčenju i poštovanju pravne zaštite svakom pojedincu njegova osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti, te o pravu na djelotvoran pravni lijek. Benčić je pravnu zaštitu potražila pred redovnim sudom i pokrenula sudski postupak pred Općinskim sudom u Zagrebu, a potom i žalbeni postupak pred Županijskim sudom. Zatražila je da se obustavi sigurnosna provjera te da joj se na raspolaganje stavi sva dokumentacija nastala sigurnosnom provjerom.
Odbijeni zahtjevi
Ustavni sud nedvojbeno je zaključio i da Benčić nije bila obaviještena o sigurnosnoj provjeri, iako je o tome morala biti obavijštena. Tu nije kraj kritici rada sudova. Ustavni sud naveo je da sudovi nisu ispitali zakonitost naloga za potpunu sigurnosnu provjeru. U zahtjevu za sigurnosnu provjeru Ureda za udruge navedeno je da se ona traži zato što Benčić, kao članica Savjeta za razvoj civilnog društva »imala pravo pristupa u štićene prostore i objekte i u okviru njih pristup štićenim osobama«. Ustavni je sud zaključio i da sudski postupak kojega je pokrenula Benčić sudovi nisu vodili na djelotvoran način čime su povređena prava zajamčena člankom 13. Konvencije. Zbog svega navedenog Ustavni sud je utvrdio povredu ljudskih prava Sandre Benčić, a zbog toga ona ima pravo u posebnom postupku zatražiti novčanu naknadu.
