Bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko ponovno koketira s mogućnošću svojeg povratka u politiku. Prije četiri mjeseca to je učinio kroz intervju tjedniku 7dnevno, a u petak putem objave na Facebooku.

Karamarko, to je bjelodano, pažljivo prati zbivanja na političkoj sceni, pa su mu povod obraćanja preko Facebook-a bili proglas zastupnika nacionalnih manjina protiv krivotvorenja povijesti, posebno revidiranja razdoblja NDH, te istupi dvojice SDP-ovih zastupnika, Peđe Grbina i Saše Đujića, tijekom saborske rasprave o interpelaciji o ustaškom pozdravu “Za dom spremni”.

U sva tri slučaja Karamarko je opisan kao čovjek čijim je dolaskom na čelo HDZ-a 2012. godine, kako je, primjerice, rekao Grbin, pušten duh iz boce, jer “prije toga nikome nije palo na pamet u Jasenovcu napisati ‘Za dom spremni”. Istine radi, Karamarka je u te četiri godine vođenja HDZ-a krasila oštra desna, antikomunistička retorika, ali ne može se reći da je on veličao ustaše i NDH. I u spomenutom je intervjuu istaknuo da se slaže s Franjom Tuđmanom i Alojzijem Stepincem u osudi režima NDH. 

Kako bilo, Karamarko je ovo označavanje njega kao krivca za ustaški revival u Hrvatskoj iskoristio kao priliku da se na Facebook-u pohvali za neke stvari koje on smatra dobrima, a za koje ga optužuju da je kriv. Tako je, recimo, upitao je li kriv što je kao ministar unutarnjih poslova “otpočeo lustraciju uhićenjem Josipa Boljkovca, utemeljeno osumnjičenog za zločine nad hrvatskim civilima nakon završetka Drugog svjetskog rata”. U istoj je formi naveo kako je kao čelnik HDZ-a i Domoljubne koalicije pobijedio na pet izbora zaredom, uključujući i na predsjedničkima, nakon kojih je Kolinda Grabar-Kitarović “osvojila Pantovčak i usudila se ukloniti bistu J.B.Tita”.

Pripisao si je Karamarko i građenje strateških odnosa s Izraelom, a upozorio je da je “ukazivao na pogubnost nekontroliranog uvoza na uštrb domaće proizvodnje” te da je nakon njegovog odlaska iz politike uvoz poljoprivrednih proizvoda povećan za 20 posto. “Kriv sam što nisam bio u koaliciji s Pupovcem i pročetničkim SDSS-om!?”, također je napisao Karamarko.

Činjenica je da je on poslije izbora za Sabor 2015. izbjegao suradnju sa SDSS-om, ali je u lipnju 2016. molio Pupovca da uđe u presloženu parlamentarnu većinu, što je ovaj odbio. “Ipak, čini se da sam ja za sve kriv samo zato što se određeni gremiji boje moga aktivnog uključivanja u politiku nakon više od dvije godine političke izolacije. Ako je tome tako, mogu im samo poručiti: Dobar je strah od Boga dan”, ključna je rečenica Karamarkove objave na Facebook-u. Podsjetimo, početkom kolovoza je za 7dnevno rekao da će se odazvati ako hrvatskom narodu bude potreban, “s ogromnim političkim iskustvom i jasno deklariranim svjetonazorom”.

Neslužbeno smo doznali da Karamarko još nije odlučio hoće li se politički reaktivirati, ali da o tome razmišlja i razgovara s ljudima. Ako se vrati u politiku, uvjereni su naši sugovornici, to će neće biti u okviru HDZ-a, iako je još član stranke, nego će formirati novu političku opciju.

U dijelu HDZ-a, pak, Karamarka već dulje sumnjiče da sprema kandidaturu za predsjednika Republike, a prema tom bi mu scenariju pomoći trebao Mate Radeljić, savjetnik za unutarnju politiku Kolinde Grabar-Kitarović. Radeljić, kojeg u HDZ-u smatraju glavnim remetilačkim faktorom u odnosima Pantovčaka i Banskih dvora, navodno, u dosluhu s Karamarkom, savjetuje predsjednicu Republike da se sukobljava s Vladom Andreja Plenkovićem s namjerom da nju toliko posvađa s HDZ-om da joj ta stranka uskrati podršku u pokušaju osvajanja drugog mandata.

Takav bi razvoj situacije, verzija je koju smo čuli u HDZ-u, iskoristio Karamarko za vlastitu predsjedničku kandidaturu. Naravno da to zvuči nategnuto, ali neosporne su gotovo svakodnevne napetosti na relaciji Pantovčak – Banski dvori. Osim toga, Karamarkov bi povratak u politiku imao nekakav smisao jedino kad bi se kandidirao za predsjednika Republike. U HDZ-u su mu vrata zatvorena, a teško ga je zamisliti kako kreće u novi politički projekt s ciljem da uđe u Sabor i bude zastupnik.