Sadržaj upozorenja bio bi otprilike jednak upozorenjima kakva stoje na kutiji cigareta, gdje bi jasno stajalo da konzumiranje pića s dodanim šećerom pridonosi debljini, dijabetesu i propadanju zuba
ZAGREB I gazirana bi pića s visokom koncentracijom šećera, kao i kutije cigareta, morala biti označena upozorenjem potrošačima o riziku od prekomjerne težine, dijabetesa i drugih bolesti kojima se izlažu konzumiranjem takvih pića. Kampanja kojom se gazirana i zaslađena pića nastoji izjednačiti s duhanskim proizvodima, jer ih se smatra također opasnim po zdravlje, intenzivirala se u SAD-u, dok Europska unija, barem zasad, nema takvih ambicija.
Potrošačima bi trebalo dati informaciju o tome kakvom se riziku izlažu kad kupuju slatka gazirana pića, smatraju američki liječnici koji su se prošlog tjedna okupili na »Soda summitu« u Washingtonu. Liječnici se zalažu za donošenje zakona kojim bi se proizvođače obvezalo na isticanje upozorenja na limenkama, plastičnim bocama i drugoj ambalaži u kojoj se prodaju zaslađena pića. Sadržaj upozorenja bio bi otprilike jednak upozorenjima kakva stoje na kutiji cigareta, gdje bi jasno stajalo da konzumiranje pića s dodanim šećerom pridonosi debljini, dijabetesu i propadanju zuba.
Američka savezna država Kalifornija pred donošenjem je ovog zakona, koji je krajem svibnja prošao senat. Stručnjaci smatraju da treba djelovati na više frontova. Upozoravaju da osim povećanju tjelesne težine, učestala konzumacija zaslađenih pića poput gaziranih i energetskih napitaka i voćnih sokova s dodanim šećerom izravno pridonosi razvoju ozbiljnih bolesti. Već je dokazano da konzumacija šećera uzrokuje masnu jetru, što vodi bolestima metabolizma, dijabetesu i kardiovaskularnim bolestima. Ako se postojeća razina konzumacije šećera u SAD-u ne promijeni, 33 posto dječaka i 38 posto djevojčica rođenih 2000. razvit će dijabetes ili predijabetes. Kampanja protiv gaziranih pića dosad je ipak dala nekog rezultata: od 1998. do danas godišnja je konzumacija ovih napitaka u SAD-u pala za 17 posto, a konzumiranje vode u istom razdoblju povećalo se za čak 38 posto.
Ideju označavanja slatkih i gaziranih pića natpisima upozorenja pozdravlja ugledni hrvatski endokrinolog Mirko Koršić koji u tome vidi dobar put prema boljoj informiranosti potrošača.
– Ima puno smisla upozoriti ljude da postoje napici koji povećavaju rizik debljanja. Naravno da se debljamo kad unosimo velike količine kalorija u organizam, ali neke namirnice stvaraju manje masti, a neke više. Obilježavanje takvih namirnica bilo bi dobro, jer ljude treba upozoriti da je to realna opasnost – ističe Koršić. Ljudska je vrsta danas, kaže, ugrožena debljinom, a tome pogoduju loše prehrambene navike.
Konzumacija slatkih pića u SAD-u je u zadnjih 50 godina porasla za više od 3,5 puta, a 20 posto debljine uzrokovano je upravo slatkim napicima, navodi Koršić. Istraživanja govore da zaslađena pića u svijetu odnesu više od 180.000 života godišnje. Takve proizvode svakodnevno konzumira svaki četvrti školarac u Hrvatskoj ili njih 26 posto, što je iznad prosjeka EU. U Finskoj ili Švedskoj to čini tri do šest posto djece.
