ZAGREB » Bankers Petroleum, kanadska tvrtka odgovorna za eksploziju plina na naftnoj bušotini u albanskom selu Marinza 1. travnja, deset kilometara udaljenom od Fiera odnosno 130 kilometara od Tirane, neslužbeno doznajemo, jedna je od sedam kompanija koje su se u veljači javile na natječaj za istraživanje i eksploataciju nafte i plina na hrvatskom kopnu, točnije na području Drave, istočne Slavonije i Save.

Kako stručno povjerenstvo za provođenje tog javnog nadmetanja, na čelu kojeg se nalazi ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, do 18. travnja treba razmotriti svih sedam ponuda, postavlja se pitanje hoće li, i kad, kanadskog ponuđača, zbog nesreće u Albaniji, izbaciti iz igre.

Čije su ponude pristigle na natječaj u Hrvatsku, službeno će biti poznato tek nakon evaluacije 18. travnja, no zna se da je riječ o šest stranih kompanija, pri čemu je jedna od njih i, neslužbena je informacija, Bankers Petroleum, kao i INA. Prilikom otvaranja ponuda u veljači ove godine Vrdoljak je naglasio kako svi ponuđači koriste »najsuvremeniju tehnologiju i udovoljavaju najzahtjevnijim ekološkim standardima«. Sudeći po incidentu u Albaniji, loše se stvari događaju i »najboljima«. 

  Bankers Petroleum u Albaniji, na polju Patos-Marinza, najvećem eksploatacijskom polju u Europi, naftu i plin crpi od 2004. godine, godišnje proizvodeći oko 1,2 milijuna tona nafte, gotovo sve što se u Albaniji proizvede.

To je najveće tamošnje nalazište nafte, u koje su Kanađani do sada uložili preko 1,4 milijarde dolara, ali samo prošle godine od njega i zaradili gotovo 600 milijuna dolara. Prvog dana travnja nešto je, međutim, krenulo po zlu, dogodila se eksplozija na dvije naftne bušotine, koja je uzrokovala nekoliko stotina metara visoke »vulkane« s mješavinom vode, plina i blata te još nekoliko desetaka malih erupcija po selu, zbog čega je Marinza u potpunosti bila poplavljena s nekoliko stotina tona blata, a u kuće je ušao plin.

Nekoliko stotina ljudi odmah je evakuirano, nitko nije ozlijeđen, požara nije bilo, no stradalo je sedamdesetak kuća, polja i ulice. Pokrenuta je službena istraga, dok je Bankers Petroleum odmah priznao svoju odgovornost, potvrđujući da je došlo do nekontroliranog curenja plina na novoj bušotini. Već se ranije, no nikad službeno, ovu tvrtku u Albaniji optuživalo za nekoliko incidenata i zagađenje okoliša, i te je tužbe kompanija odbacila, napominjući da je samo u zaštitu okoliša uložila 70 milijuna dolara. 

  Na pitanje hoće li zbog ovog, potvrđenog incidenta, Bankers Petroleum biti izbačen iz igre u Hrvatskoj, u Agenciji za ugljikovodike odgovaraju kako to ne mogu komentirati, s obzirom da u ovoj fazi natječaja ne smiju niti odati koje su se kompanije na natječaj javile.

»Treba vidjeti što se u Albaniji dogodilo«, kratko poručuje direktorica Agencije Barbara Dorić, potvrđujući kako postoje mehanizmi da se nekog izbaci iz natječaja ako se ustanovi da je imao zabilježen incident u prošlosti. U svoje će »track records of safety«, podatke o incidentima iz prošlosti, Kanađani sad morati uvrstiti i nesreću u Albaniji, što bi trebalo biti dovoljno za pokretanje njihovog izbacivanja iz natječaja. Je li Agencija već kontaktirala Bankers Petroleum, ili čeka rezultate tamošnje istrage, nije poznato, no po svemu sudeći zasad samo proučavaju što se u Albaniji točno dogodilo. 

  Ne zna se za koja se polja kanadska tvrtka javila u Hrvatskoj, i kakva je njena ponuda općenito. Jednako kao i u slučaju Jadrana, prije potpisivanja ugovora s koncesionarima na kopnu koje bi se trebalo dogoditi u srpnju, čeka se dovršetak strateške studije utjecaja na okoliš. Ovo, prvo javno nadmetanje za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu, otvoreno je 18. srpnja prošle godine.